Sterilizacija kućnih ljubimaca još uvijek izaziva podijeljena mišljenja.
Naime, neki vlasnici vjeruju da ženke trebaju imati barem jedno leglo ili da će sterilizacija učiniti ljubimca tužnim i gojaznim.
Međutim, takve tvrdnje nisu naučno potvrđene. Uz pravilnu ishranu i redovno kretanje, sterilizirane životinje ostaju zdrave, razigrane i privržene.
Stručnjaci za veterinu i organizacije za zaštitu životinja složni su: koristi su brojne, kako za pojedinačne životinje, tako i za društvo u cjelini.
Zdraviji i dugovječniji ljubimci
Sterilizacija značajno smanjuje rizik od ozbiljnih bolesti:
- Kod ženki: smanjuje se mogućnost tumora dojke, a potpuno se uklanja rizik od upale maternice (piometre) i tumora maternice i jajnika.
- Kod mužjaka: manja je vjerovatnoća razvoja problema s prostatom i tumora testisa.
Manje problematičnog ponašanja
Štaviše, sterilizirane životinje obično su smirenije, zdravije i žive duže jer ne prolaze kroz stresna razdoblja tjeranja i parenja. Sterilizacijom se smanjuje teritorijalno i agresivno ponašanje, naročito kod mužjaka. Takvi psi i mačke:
- Rjeđe obilježavaju teritorij
- Manje bježe u potrazi za partnerom
- Rjeđe ulaze u sukobe s drugim životinjama
- Kod mačaka se smanjuje učestalo i bučno mijaukanje tokom tjeranja.
Prevencija neželjenog potomstva
Jedna nesterilizirana mačka i njeno potomstvo mogu proizvesti na hiljade mačića u nekoliko godina. Slično je i s psima. Mnogi od njih završe na ulici, u azilima ili u neadekvatnim uvjetima. Sterilizacija je najefikasniji način borbe protiv prekomjernog broja napuštenih životinja.
Manje lutanja, manje nesreća
Sterilizirane životinje manje lutaju, što znači:
- Manje saobraćajnih nesreća
- Manje ugriza i sukoba
- Manje neželjenih legala
Kada je najbolje vrijeme za sterilizaciju?
Vremenski okvir ovisi o vrsti, spolu i veličini životinje. No općenito, mačke se najčešće steriliziraju između 5. i 6. mjeseca, a psi između 6. i 12. mjeseca, ovisno o pasmini. Veterinar će vas savjetovati o najboljem trenutku za vašu životinju.
Foto: Facebook
