Istraživanje je obuhvatilo 5.472 žene u dobi od 63 do 99 godina, koje su praćene tokom osam godina. Naučnici su mjerili snagu stiska šake i snagu donjeg dijela tijela, jer su to pouzdani pokazatelji ukupne mišićne snage. Tokom perioda praćenja analizirali su stopu smrtnosti i uporedili je s početnim nivoom snage ispitanica.
Rezultati su pokazali da su žene s većom mišićnom snagom imale značajno manji rizik od smrti u odnosu na slabije ispitanice. Smanjenje rizika iznosilo je otprilike trećinu ili više, čak i kada su istraživači uzeli u obzir druge faktore poput aerobne kondicije, učestalosti fizičke aktivnosti, indeksa tjelesne mase, hroničnih bolesti i životnih navika.
To znači da snaga sama po sebi predstavlja nezavisan faktor dugovječnosti, a ne samo prateći pokazatelj općeg zdravlja.
Zanimljivo je da su i žene koje nisu imale vrhunsku aerobnu kondiciju, ali su bile mišićno snažnije, pokazivale bolju stopu preživljavanja od onih koje su bile aerobno spremnije, ali slabije. To ukazuje na to da trening snage ima jedinstvenu i važnu ulogu u zdravom starenju.
Stručnjaci objašnjavaju da mišićna snaga pomaže u očuvanju funkcionalne nezavisnosti, ravnoteže i pokretljivosti, smanjuje rizik od padova i prijeloma te poboljšava metaboličko zdravlje. Jači mišići su povezani s boljom regulacijom šećera u krvi, manjom upalom u organizmu i boljom ukupnom otpornošću tijela na stres i bolest.
Iako se studija fokusirala isključivo na žene, autori navode da se slični efekti vjerovatno odnose i na muškarce, na osnovu prethodnih istraživanja.
Naglašavaju da rezultati ne dokazuju direktnu uzročno-posljedičnu vezu, ali snažno podržavaju preporuke da se u starijoj dobi redovno praktikuju vježbe snage.
