U zemlji u kojoj je kafa, često uz burek ili ćevape, bila zaštitni znak dokolice, mnoge se stvari mijenjaju. Danas se slobodno vrijeme više ne zasniva samo na ćaskanju s prijateljima oči u oči, već i na dostupnosti online.
Općenito govoreći, na Balkanu raste korištenje interneta. U Srbiji, na primjer, čak 91,8% stanovništva koristi internet. Ljudi čitaju vijesti na pametnim telefonima, obavljaju kupovinu, dopisuju se i traže partnera, gledaju televiziju i sport putem mreže. Jedna od popularnih aktivnosti je i online klađenje. Igrači koriste platforme za klađenje, ali i posjećuju informativne portale poput Legalbeta, gdje mogu saznati kako funkcioniraju sportske opklade, kako izabrati kladionicu ili, recimo, dobiti promocije kao što su bonusi Mozzartbet na Legalbetu.
U Bosni i Hercegovini upotreba interneta također se širi, a stalna povezanost promijenila je naše shvatanje slobodnog vremena. To vam neće reći samo šetnja po Baščaršiji, Starom mostu ili Gospodskoj ulici, već i faktografija.
Digitalno je “ubilo” dosadu
Prema najnovijim podacima iz izvještaja DataReportala, koji predviđaju kako će digitalni pejzaž izgledati u 2026. godini, čak 86,7% žitelja BiH je online, dok je mobilna veza stigla do nevjerovatnih 128% populacije, s 4,01 miliona veza. To, naravno, znači da mnogi građani naše zemlje posjeduju više od jednog uređaja i više od jednog telefonskog broja. A sve to umnogome mijenja naše navike.
Neki bi eksperti rekli da više ne postoji dosada, makar ne ona kako smo je nekada doživljavali. Neko je u redu pred šalterom, neko se tramvajem vozi do Ilidže, neko je u svom domu, ispred TV ekrana, ali niko se više ne dosađuje. Svi, ili makar gotovo svi, ispunjavaju svoje vrijeme nekim digitalnim sadržajem.
Može to biti klađenje na Premijer ligu BiH ili Ligu prvaka, može to biti “binge” omiljene serije, ili tek “skrolanje” neke od društvenih mreža kao što su TikTok ili Instagram - svejedno, prsti su zauzeti, a oči stalno traže nešto novo.
Svi su na YouTubeu
Društvene mreže su postale forumi za razmjenu mišljenja, upoznavanje, ali i provođenje vremena. Od ukupno 2,72 miliona korisnika interneta, čak 2,2 miliona - 70,2% populacije - koristi društvene mreže i ima profil makar na jednoj od njih. Najviše ih okuplja YouTube, što govori i o novim navikama u kojima se traži vizuelni sadržaj, a ne samo tekstovi. Za njima pomalo kaskaju Facebook s 1,55 miliona korisnika, te Instagram koji ima 1,30 miliona.
Od svih društvenih mreža, najmanje se koristi X, nekada Twitter. No 192 hiljade zapravo su mnogo utjecajnije u društvenom životu, budući da se na X-u počesto oblikuju narativi koji vladaju javnošću.
Telefoni i klađenje
Gotovo da nema kutka naših života koji nije doživio transformaciju upotrebom pametnih telefona, no kao da prednjače igre na sreću, konkretno online klađenje. Do prije nekoliko godina, bosanskohercegovački su gradovi prosto bili istačkani poslovnicama domaćih kladionica, no one su se, skupa sa igračima, polako preselile na internet.
To ima brojne prednosti: online kladionice rade non-stop i dostupne su jednim potezom kojim se otvara aplikacija, a omogućuju i klađenje uživo. Stoga nije nikakvo iznenađenje što analitičari platforme Statista, koja je detaljno proučila legalno tržište igara na sreću u BiH, tvrde da će sektor digitalnog klađenja nastaviti rasti, potaknut sve boljim korisničkim iskustvom i usvajanjem digitalnih načina plaćanja.
Ono što, prema podacima DataReportala, korisnici u BiH traže, jeste sve veća brzina interneta, posebno kada je posrijedi pristup s mobilnog. Istina je da ona raste, te da je od augusta 2023. do augusta 2025. dostigla 27,75 Mbps za download u prosjeku (podatke je dala Ookla), no mnogi očekuju da to bude još brže, posebno ako se zna da skoro dvije trećine korisnika interneta u BiH pristupa svjetskoj mreži upravo s mobilnog uređaja.
Digitalne navike postaju svakodnevica
Pametni telefoni sve češće određuju ritam našeg slobodnog vremena, ali ne samo tako što nam nude sadržaj na dodir ekrana. Oni utiču na to kako raspoređujemo dan, koliko se zadržavamo u nekoj aktivnosti i koliko nam je pažnja usitnjena. Slobodno vrijeme više nije nekoliko vezanih sati, već niz kratkih trenutaka koje prekidaju notifikacije, poruke i podsjetnici.
Mnogi primjećuju da im se navike mijenjaju: teže se isključuju, brže prelaze s jedne stvari na drugu i rjeđe planiraju duže aktivnosti bez telefona. Istovremeno, telefoni donose osjećaj da je sve dostupno odmah, pa se vrijeme opuštanja često pretvara u multitasking. Takav tempo stvara novu vrstu dinamike u kojoj slobodni trenuci postoje, ali su drugačiji nego ranije - kraći, fragmentirani i neizbježno vezani za ekran.
