IAKO se često govori o pritiscima s kojima se suočavaju majke, novo istraživanje pokazuje da očevi zapravo osjećaju veći roditeljski pritisak, osobito onaj koji dolazi s društvenih mreža. Studija koja je obuhvatila roditelje u dobi od 18 do 45 godina otkriva ne samo razlike u načinu na koji majke i očevi doživljavaju roditeljstvo, već i značajne razlike između milenijalaca i generacije Z, piše Parents.
Prema novom izvješću tvrtke Moonbug Entertainment, koja stoji iza popularnih dječjih sadržaja poput CoComelona i Blippija, milenijalci i roditelji iz generacije Z pristupaju obiteljskom životu na vrlo različite načine. Za izvješće "Next State of Parenthood 2026", istraživači su anketirali 1000 roditelja u SAD-u u dobi od 18 do 45 godina koji imaju barem jedno dijete mlađe od 10 godina. Studija pruža fascinantan uvid u promjene u roditeljstvu, kako među generacijama, tako i u pogledu rodnih uloga.
"Ono što me se najviše dojmilo u ovom istraživanju jest koliko roditeljstvo izgleda drugačije iza zatvorenih vrata. Majka koja sama vodi kućanstvo i pita se primjećuje li to itko. Otac koji usred noći pregledava objave roditelja-kreatora i dvoji radi li sve kako treba", izjavila je Johanna Moscoso, direktorica za analizu publike u Moonbugu i glavna autorica studije.
"Roditelj iz generacije Z koji namjerno čini sve suprotno od načina na koji je sam odgajan. To nisu izolirani slučajevi. To je moderna obitelj", dodala je.
Razlike među generacijama: Milenijalci i generacija Z
Iz Moonbuga poručuju kako studija pokazuje da više ne postoji jedinstvena definicija "modernog roditelja". Razlike u roditeljstvu među generacijama "oblikovane su različitim pritiscima, prioritetima i definicijama onoga što znači biti dobar roditelj", navodi se u priopćenju. To počinje s temeljnim pogledom svake generacije na roditeljsku ulogu.
Izvješće pokazuje da 87 posto milenijalaca vjeruje kako je roditeljstvo središnji dio njihovog identiteta. Taj postotak pada na 80 posto kod roditelja iz generacije Z, koji roditeljstvo vide kao samo jedan dio svog šireg identiteta. Značajne su i razlike u pristupu odgoju.
Više od 40 posto milenijalaca (44%) odgaja djecu na način na koji su i sami odgajani. S druge strane, generacija Z krči vlastiti put: 20 posto njih odabralo je roditeljski stil vrlo različit od onog kako su odgajani, dok 12 posto navodi da namjerno radi potpuno suprotno.
Stilovi roditeljstva
Kada je riječ o stilovima roditeljstva, postoje zanimljive generacijske razlike. Najistaknutija je da su milenijalci skloniji definiranju svojih roditeljskih stilova, u usporedbi s generacijom Z. Tako se 38 posto milenijalaca poistovjećuje s nježnim roditeljstvom, u usporedbi s 31 posto roditelja iz generacije Z.
S druge strane, 21 posto milenijalaca sebe bi nazvalo "prirodnim" roditeljima, što prema Moonbugu označava one koji vode zdravstveno osvješteniji, holistički i održiviji način života, dok to isto čini 15 posto pripadnika generacije Z. Najmanja je razlika kod "slobodnog odgoja" (26% milenijalaca naspram 25% generacije Z) i "roditelja čičaka" (18% milenijalaca naspram 13% generacije Z).
Postoji i razlika u tome kako se očevi i majke poistovjećuju s različitim stilovima. Čak 42 posto očeva milenijalaca sklonije je nježnom roditeljstvu, u usporedbi s 31 posto majki milenijalki. Sličan omjer je i kod generacije Z, gdje se 34 posto očeva i 30 posto majki priklanja tom stilu.
Preoblikovanje roditeljske krivnje
Izraz "majčinska krivnja" često se čuje, no kako pokazuje ovo izvješće, i "očinska krivnja" je itekako stvarna. Iako je poznato da se majke uspoređuju s drugima na internetu, ovo istraživanje pokazuje da to čini 37 posto njih. Međutim, čak 53 posto očeva priznalo je da se uspoređuje s drugima na internetu.
Čini se da velik dio pritiska dolazi s društvenih mreža: 49 posto očeva osjeća roditeljski pritisak s tih platformi, u usporedbi s 38 posto majki. Kada je riječ o općenitom pritisku okoline da odgajaju djecu na određeni način, tako se osjeća 51 posto očeva i 41 posto majki.
Briga o sebi i osjećaj krivnje
Većina roditelja vjeruje da im briga o sebi pomaže da budu bolji skrbnici, no mnogi se i dalje osjećaju krivima što uzimaju vrijeme za sebe. Izvješće pokazuje da se 61 posto roditelja osjeća krivima zbog uzimanja vremena za sebe, unatoč tome što ih 78 posto tvrdi da ih odmor čini boljim roditeljem.
I ovdje postoje generacijske razlike. Većina milenijalaca (82%) kaže da ih vrijeme za sebe čini boljim roditeljem, dok taj broj pada na 73 posto kod generacije Z. Razlika je nešto manja kada je riječ o dogovoru s partnerom oko izdvajanja vremena za sebe (79% milenijalaca naspram 73% generacije Z).
Kako navode istraživači, "generacija Z ne odbacuje brigu o sebi, ali često još uvijek pregovara s njom. Još uvijek odlučuje smije li je zaista prisvojiti bez osjećaja krivnje".
Pristup tehnologiji i umjetnoj inteligenciji
Pomalo je iznenađujuće da se više milenijalaca okreće umjetnoj inteligenciji (UI) za roditeljske savjete nego generacija Z. Istraživanje pokazuje da mlađa generacija manje koristi UI. Primjerice, za istraživanje proizvoda koristi je 44 posto milenijalaca i 32 posto pripadnika generacije Z.
Za planiranje obroka omjer je 41 posto naprema 32 posto, a za roditeljske savjete 40 posto naprema 28 posto. Možda još više iznenađuje podatak da 26 posto majki iz generacije Z uopće ne koristi umjetnu inteligenciju.
Ipak, YouTube je postao glavno odredište za roditelje, pri čemu 76 posto koristi tu platformu, ispred Facebooka (69%), Instagrama (66%) i TikToka (62%). Bez obzira na platformu, roditelji preferiraju autentičnost. Čak 70 posto njih kaže da im je draži autentičan i prirodan sadržaj od onog dotjeranog i profesionalnog, što, kako se navodi u izvješću, "signalizira jasnu sklonost realizmu umjesto savršenstvu".
Foto: Cazin.net/CGPT
