Počnite s preventivom paprike, za 15 dana javlja se bakterijska pjegavost

Paprike

Paprika je jedna od najrasprostranjenijih povrtlarskih vrsta. Kao vrlo rašireno povrće u poljoprivrednoj proizvodnji, podložna je obolijevanju od strane fitopatogenih gljiva i bakterija. Trenutne vremenske inverzije će oslabiti biljke paprike pa će one dodatno biti podložne napadu ovih bolesti.

Bakterioze su česta pojava u zaštićenom prostoru

Posebnu pažnju u proizvodnji u zatvorenom, treba obratiti na preventivne mjere protiv naseljavanja uzročnika bolesti. Bakterioze su posebno štetne za kvalitetu ploda. Najučestalije se javljaju Pseudomonas syringae pv. suringae, Xantomonas campestris subsp. vesicatoria i Ervinia carotvora subsp. sarotvora. Kod nas je najviše prisutna pjegavost izazvana bakterijom Xantomonas campestris subsp. Vesicatoria. Prvi simptomi ove bolesti u usjevima se javljaju već 15 dana nakon presađivanja.

Koji su simptomi bolesti?

Početne promjene se uočavaju tijekom lipnja i početkom srpnja, nakon kišnog perioda ili prekomjernog navodnjavanja. Iz tog razloga treba izbjegavati teška i nepropusna zemljišta.

Simptomi ove bolesti u početku se javljaju prvo na listovima u vidu tamnozelenih vlažnih pjega koje su malo izdignute iznad površine lista pa podsjećaju na bradavice. Pjege se kasnije organiziraju i spajaju u tamne nekrotične mrlje. Pjegavost i kloroza prvo zahvaćaju donje lišće koje kasnije opada, a zatim se širi i na gornje. 

Bakterijska pjegavost pri masovnoj infekciji uzrokuje opadanje zaraženog lišća, što dovodi do značajnog smanjenja prinosa u nasadima paprike.

Uništavati zaraženo sjeme i biljne ostatke

Izvor zaraze predstavljaju ostaci zaraženih biljaka i zaraženo sjeme. Infekcija se iz sjemena prenosi na presadnice, a zatim na biljke u polju. Parazit se dalje širi kišnim kapima, navodnjavanjem, vjetrom, kukcima. Toplo i kišovito vrijeme pogoduju širenju infekcije.

Bolesti i zaštita paprike kod uzgoja na otvorenom

Najznačajnije mjere borbe protiv bolesti su preventivne, mehaničke, fizičke i drugi vidovi zaštite. Za sjetvu paprike obavezno moramo odabrati otpornije sorte. Ključno je koristiti zdravo sjeme koje potječe od zdravih usjeva (najbolje koristiti ono hibridno koje je tretirano od strane proizvođača). Uklanjanje zaraženih i biljnih ostataka iz prethodne proizvodne sezone ključna je preventivna mjera.

Plodored je jako bitan i nikako je ne treba uzgajati na istom mjestu tri godine. Najbolji su predusjevivrste iz porodice mahunarki. Ne preporučuje se uzgoj na istoj parceli gdje je prethodno uzgajan krumpir ili rajčica zbog mogućnosti prenošenja bakterije Xanthomonas.

Dezinfekcija objekta kao preventiva

U zaštićenim prostorima je poželjno obaviti dezinfekciju vodenom parom ili kemijskim sredstvima. Objekti se moraju redovno provjetravati.

Također, određeni korovi mogu biti domaćini ove bakterije pa se moraju redovno uklanjati, kako bi se usjev održavao čistim. 

Ukoliko su sve ove mjere primijenjene, a navedena bolest se ipak pojavi, mora se pristupiti kemijskim metodama. Poželjno je s preventivnim tretmanima početi prije pojave uočljivih simptoma zaraze jer kada se uoče, efikasna zaštita je dosta otežana.

Kemijska ili biološka zaštita paprike od tripsa?

Učinkovita fitofarmaceutska sredstva su na bazi aktivne tvari bakaroksiklorid ili bakarhidroksidpoput: Fungohem, Champ, Cuprablau Z, Bakarni hidroksid.

Ovisno od vremenskih uvjeta i infektivnog potencijala, treba obaviti do pet tretiranja paprike sredstvima na bazi navedenih aktivnih tvari. Koncentracija, primjena, dozvole za miješanje i ostale upute su izdane od strane svakog proizvođača zaštitnih sredstava na bazi svake pojedinačne aktivne supstance.

Izvor: