Mnogi od nas provode previše vremena na telefonima i uređajima, neprestano skrolajući društvene mreže i konzumirajući kratke video sadržaje. Iako je poznato da previše vremena pred ekranom nije zdravo, možda vas iznenadi koliko to zapravo može utjecati na naš mozak.
Termin "popcorn brain" prvi je upotrijebio David Levy, istraživač sa University of Washington iSchool 2011. godine, opisujući stanje u kojem smo toliko "ovisni o elektronskom multitaskingu" da sporiji offline život više ne privlači pažnju.
Psihologinja Dannielle Haig objašnjava kako je "popcorn brain" povezan s digitalnim svijetom: online platforme i društvene mreže koriste algoritme koji nam stalno nude nove informacije, obavijesti i zabavu, prilagođene našim interesima i navikama. To može dovesti do preopterećenja nagradnog sistema mozga, posebno dopaminskih puteva povezanih s osjećajem zadovoljstva i noviteta. Mozak se ne oštećuje nužno, ali njegove neuronske veze se prilagođavaju zahtjevima multitaskinga i brze obrade informacija.
Utjecaj na svakodnevni život
Prema klinijskoj psihologinji Jennifer Wolkin "popcorn brain" može izazvati brojne kognitivne simptome. Nedavna studija obuhvatila je skoro 100.000 učesnika i pokazala da više konzumiranja kratkih video sadržaja (TikTok, Instagram Reels, YouTube Shorts) negativno utječe na pažnju, kako kod mladih, tako i kod starijih ljudi.
Kratki video sadržaji, iako zabavni, sve se više koriste u obrazovanju, političkim kampanjama i reklamama. Njihov dizajn (beskonačno skrolanje) izaziva zabrinutost zbog zavisnosti i negativnih efekata na mentalno zdravlje, uključujući depresiju, anksioznost, stres i osjećaj usamljenosti.
Zašto se zove "popcorn brain"?
"Popcorn brain" podsjeća na kokice koje skaču jedna po jedna u mikrovalnoj, tj. mozak postaje preopterećen i nemiran zbog previše informacija, skačući s jedne misli na drugu zbog kognitivnog preopterećenja.
Kako se boriti protiv "popcorn braina"?
Postavite zdrave navike korištenja ekrana: ograničite vrijeme online, pravite redovne pauze i izbjegavajte stalno provjeravanje telefona.
Mindfulness i meditacija: Pomažu da smirite um i bolje se fokusirate.
Rutina i struktura: Organizacija dana i redovne pauze ključni su za produktivnost.
Pomodoro metoda: 25 minuta skrola, pa 5 minuta pauze; nakon četiri runde, duža pauza od 15–30 minuta.
Rituali i navike: Redovni rituali mogu smanjiti loše navike, potaknuti pozitivne i pripremiti um i tijelo za duže periode produktivnog rada.
Dakle, "popcorn brain" je posljedica modernog života i stalnog digitalnog stimulansa, ali uz svjesno korištenje ekrana i male promjene u rutini, možemo zaštititi mozak i poboljšati fokus.
