Sve do nedavno neurolozi su mislili kako se čovjek rađa s konačnim brojem stanica u mozgu. Suvremenija su istraživanja pokazala kako ipak postoje neka područja mozga u kojima se stanice stvaraju i tijekom života, a jedno od tih područja su i hipokampusi, ključne regije za pohranu informacija, odnosno za pamćenje. Rezultati novijih istraživanja stvaraju podlogu za promišljanje o do sada neutvrđenim čimbenicima koji dovode do razvoja Alzheimerove bolesti te o mogućim novim načinima za njeno rano otkrivanje, komentira neurologinja dr. Stela Rutović iz Poliklinike Glavić u Zagrebu nove vijesti koje su objavili znanstvenici sa Sveučilišta u Madridu.
- Naime, nedavno su objavljeni rezultati istraživanja u kojemu su španjolski znanstvenici zahvaljujući revolucionarnoj tehnici prikazivanja stvaranja novih stanica potvrđeno stvaranje novih stanica u hipokampusima čak i u dubokoj starosti. Dodatno, autori su otkrili kako je u oboljelih od Alzheimerove bolesti taj proces značajno oslabljen, a broj novih stanica značajno manji, što bi moglo pomoći u tome da se poboljša rano otkrivanje bolesti, pojašnjava sugovornica.
Znanstvenici su prvo proučili mozgove zdravih ljudi u dobi između 52 do čak 97 godina i utvrdili da čak i kod 97-godišnjaka postoje novi neuroni, što ukazuje na to da njihovo stvaranje ne prestaje, jedino se broj novih neurona koji se 'rađaju' s godinama smanjuje. Procjenjuje se da se u zreloj dobi njihov broj smanjuje za oko 300 neurona godišnje. Uspoređujući rezultate s mozgovima ljudi kojima je prije toga dijagnosticirana Alzheimerova bolest, došli su do zaključka da se i kod njih u visokoj dobi mogu pronaći novi neuroni, no pad broja novih neurona kod njih je puno brži, piše The Guardian.
Inače, ovo istraživanje ukazuje na to da se mozak 'obnavlja', što daje nadu u to da i zdravim navikama možemo raditi na prevenciji i odgodi početka nekih vrsta demencije, pa i Alzheimerove bolesti.
- Kako je liječenje Alzheimerove bolesti danas dostupnim lijekovima još uvijek nedovoljno uspješno, posebna se pozornost pridaje pokušajima odgode njenog početka, odnosno čim dužem održavanju kvalitete spoznajnih funkcija. Stroga regulacija krvnoga tlaka, liječenje šećerne bolesti i visokog kolesterola, redovita fizička aktivnost i pravilna (mediteranska) prehrana, doživotno stjecanje novih znanja i vještina te održavanje društvenih kontakata dokazano doprinose smanjivanju rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, ali i drugih oblika demencija, ističe sugovornica.
Dodaje kako se, znajući da očekivano trajanje života pomalo raste i sve je duže, moramo zapitati jesmo li učinili sve što možemo kako bismo zadržali kvalitetu spoznajnih funkcija.
