Iako ga mnogi vozači isključuju čim sjednu za volan, start-stop sistem može pomoći u smanjenju potrošnje goriva u gradskim gužvama kakvim svjedočimo u posljednje vrijeme. Imajući u vidu rast cijena goriva i sve duža čekanja na semaforima, možda je vrijeme da preispitamo tu naviku.
Novi automobili bez start-stop sistema već su godinama rijetkost na tržištu, a kod pojedinih proizvođača mogućnost njegove deaktivacije sve se češće premješta s praktičnog fizičkog tastera na ekran multimedijalnog sistema.
Takvo rješenje vozačima može otežati svakodnevno isključivanje sistema, posebno ako se nakon svakog ponovnog pokretanja motora njegove postavke vraćaju na početne vrijednosti.
Osnovna svrha start-stop sistema jeste smanjenje potrošnje goriva (i emisije štetnih gasova) dok automobil stoji. Ipak, vozači se često pitaju koliko je zaista koristan u svakodnevnoj vožnji. Dvije okolnosti ponovo aktueliziraju to pitanje – visoke cijene goriva i sve veće gužve u saobraćaju. Čini se da vozači imaju sve više razloga da preispitaju naviku automatskog isključivanja ovog sistema.
Kada se start-stop zaista isplati?
Ušteda goriva uz pomoć funkcije start-stop u povoljnim uslovima može dostići i do 15 posto, ali takav rezultat nije pravilo za svakog vozača. Stvarna korist zavisi od konkretnog automobila, načina vožnje i vremena koje motor provede radeći dok vozilo miruje. Što su zaustavljanja duža i češća, a vidimo da se to dešava svaki dan, veći je i potencijal za uštedu.
Ako želimo smanjiti potrošnju goriva, start-stop najviše smisla ima kada očekujemo duže stajanje. To se posebno odnosi na čekanje na semaforima na kojima crveno svjetlo traje 40 sekundi ili duže, a takvih primjera ima i na našim saobraćajnicama, kao i na duža zadržavanja u kolonama tokom jutarnjih i poslijepodnevnih špica. U takvim situacijama motor bi bez ovog sistema nastavio raditi i trošiti gorivo iako automobil ne prelazi nijedan metar.
Međutim, gužve već odavno nisu rezervisane samo za jutarnje i poslijepodnevne sate. Sve veći broj automobila na cestama znači da se zastoji stvaraju i usred dana, vikendom ili u trenucima kada ih najmanje očekujemo. Dovoljno je da se na prometnoj raskrsnici nakupi nekoliko vozila, da semafor propusti samo dio kolone ili da saobraćaj uspori zbog manjeg incidenta pa da se vožnja pretvori u neprestano kretanje i zaustavljanje. Kada automobil duže miruje, a motor bi bez start-stop sistema nastavio raditi, ovaj sistem može napraviti razliku u smanjenju potrošnje.
Trebamo li preispitati naviku gašenja?
Dodatni problem predstavljaju radovi na cestama, privremena zatvaranja saobraćajnica, preusmjeravanja i suženja kolovoza. Jedna zatvorena traka u saobraćajno zagušenom gradu poput Sarajeva može usporiti saobraćaj na velikoj dionici, a vozači se nerijetko nađu u koloni koja se pomjera nekoliko metara pa ponovo staje. Takva čekanja mogu trajati mnogo duže od uobičajenog zadržavanja na semaforu. U tim okolnostima start-stop može donijeti dodatnu korist jer sprečava nepotreban rad motora dok automobil miruje.
Ipak, nije svako zaustavljanje jednako pogodno za aktiviranje sistema. Ako se kolona neprestano pomjera, a automobil zastaje samo na nekoliko sekundi, potencijalna ušteda je manja. Zato korist ne treba procjenjivati samo prema tome vozimo li u gužvi, već i prema tome koliko dugo zaista stojimo.
Visoke cijene goriva, gotovo 200.000 registrovanih vozila na zagušenim cestama Kantona Sarajevo i sve češći zastoji dovoljan su razlog da preispitamo naviku isključivanja start-stop sistema, barem onda kada stojimo duže od pola minute na semaforu ili u koloni. To ne znači da treba očekivati čuda niti da će ušteda biti ista u svim uslovima, ali kada se često i dugo čeka u kolonama, a pomisao na cijene benzina i dizela podiže temperaturu, nema mnogo smisla unaprijed se odricati koristi koju sistem može pružiti.
Foto: Cazin.net/CGPT
