Što raditi s voćkama nakon otapanja snijega i mraznih dana?

stabla

Niske temperature i snijeg sigurno će štetiti svim voćnim vrstama. Najviše će stradati breskve i marelice koje su, u većini krajeva, bile u fazi punog cvjetanja. Poslije otapanja snijega, voće bi trebalo prihraniti aminokiselinama kako bi lakše podnijelo stres zbog perioda niskih temperatura.

Početak proljeća donio nam je snijeg i niske temperature. Nakon mrazne noći, nedjelja na ponedjeljak, koja je dovela do oštećenja na otvorenim cvjetovima sorti jabuka, krušaka, breskvi i šljiva, uslijedile su padaline koje su formirale snježni pokrivač i na stablima voćaka.

Ponoviti tretman aminokiselinama

Snijeg je, pri ovako lošim vremenskim uvjetima, dobar izolator na cvjetovima i pupoljcima, a dodatni problem može nastati ako dođe do njegovog naglog topljenja praćenog niskim temperaturama, odnosno, mraznim noćima. Ako i dođe do toga, ponovo bi trebalo zaštititi voćke dimljenjem ili orošavanjem jer niže dnevne temperature koje će sigurno ostati barem dva do tri dana nakon prestanka padalina, onemogućavaju tretman aminokiselinama.

S njima bi, u svakom slučaju, trebalo tretirati voće čim dnevne temperature prijeđu 10 C°, u količini od dvije litre po hektaru, kako bi stabla lakše podnijela stres nakon otopljavanja.

Breskve i marelice najviše će stradati

Ako su voćari imali vremena pregledati cvjetove, oni koji su promijenili boju u smeđu, crnu ili su se sparušili, znači da neće biti ploda dok antere sa peludi koje nisu pocrnile znače da je cvijet "preživio" niske temperature. Oštećenja sigurno ima, a to ovisi i od nadmorske visine u kojima se nalaze nasadi.

Cvijet koji nije promijenio boju, preživio je temperaturni stres

Na nižim visinama, pupoljci su se skoro otvorili a rane sorte su cvjetale. Kod jabuka, sorte Idared i Gala, koje su bile najviše otvorene, bit će oštećenja kao što je kod krušaka slučaj sa sortama Lipanjska ljepotica i Abate Fetel. Kod šljiva, šteta se može očekivati na sortama Stanley, Čačanska rana, rodna, ljepotica i požegača. Kod breskvi i marelica skoro sve sorte bile su u fazi cvjetanja i to je vrsta kod kojih će biti najviše šteta od mraza.

Dok je ratare snijeg obradovao, voćare brine duže razdoblje niskih temperatura

Ako i dođe do formiranja ploda, u njegovom budućem razvoju može doći do pojave smeđe boje, pri vrhu, koja će ostati do berbe, kao i pojave svjetlijih i tamnijih zona osnovne boje plodova, na ostalim dijelovima ploda tijekom vegetacije.

I težak snijeg predstavlja problem

Voćari koji su obavili rezidbu, prihranili voćke i koliko toliko ih zaštitili od mraza trebali bi imati manje šteta. Jabučaste, koštičave i jezgraste vrste lakše podnose težinu snijega dok proizvođači malina, naročito u višim područjima, sigurno će muku mučiti s vlažnim snijegom na stabljikama iznad posljednje žice. Malina ima tanko stablo i može doći do lomljenja gornjih dijelova stabljike zbog težine snijega.