30.septembra definitivna odluka o lokaciji nuklearnog i radioaktivnog otpada

U Karlovcu je danas održan još jedan sastanak u vezi sa Trgovskom gorom, gdje će, sudeći po dugogodišnjim porukama iz Republike Hrvatske, biti izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada.

Godinama iz BiH i njenog političkog vrha prema Hrvatskoj ne idu konkretni potezi u vezi izgradnje nuklearnog odlagališta u nekadašnjoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja se nalazi samo tri kilometra od prirodne granice između ove dvije zemlje-rijeke Une.

Na 500 metara zračne linije od vodozaštitnog područja i izvora pitke vode Novog Grada u BiH, moglo bi biti sagrađeno odlagalište nuklearnog otpada, gdje bi se smještalo istrošeno gorivo iz nuklearke Krško u Sloveniji. Zbog sve bližeg datuma konačne odluke, 30. septembra, kada će se sastati predstavnici ministarstava okoliša Hrvatske i Slovenije, posljednja dva dana delegacija Vlade i Skupštine USK-a pokušavaju preko župana Sisačko-moslovačke i Karlovačke županije, u maniru dobrosusjedskih odnosa , utjecati na odluku , kako bi ipak lokacija odlagališta bila dalje od granice BiH.

Naša država, iako deklarativno, suštinski nije povukla konkretne odluke i poteze kako bi se ovaj međudržavni problem riješio na zadovoljstvo obje strane, rekao je danas na sastanku sa zamjenicom karlovačkog župana Martinom Fudek Hajdin, predsjedavajući Skupštine USK Agan Bunić.

Izlišno je govoriti o stopostotnoj sigurnosti u slučaju izgradnje odlagalište, to je trusno i vodopropusno tlo, svaka pa i manja havarija mogla bi uzrokovati isticanje nus produkata nuklearnog otpada u rijeku Unu i okolno zemljište, kazao je Adnan Alijagić, ministar građenja i zaštite okoliša USK-a. Treba reći da se gradnji odlagališta protive i građani USK, ali i Dvora na Uni sa hrvatske strane, te naravno građani Novog Grada, kaže Alagić i dodaje da je ovo problem i države BiH i svih bh.građana.   

Jasmin Emrić, zastupnik Zastupničkog doma BiH koji godinama u najvišim vrhovima zakonodavne vlasti govori o problemu na granici BiH i Hrvatske, kaže da BiH ima mogućnosti pravne borbe kako bi zaštitila svoju vodu i zemlju, ali smatra da je ipak Vijeće ministara pored deklarativne, moralo građanima BiH dati i konkretnu političku pomoć. 

Za sada je sve ostalo na političarima koji predstavaljaju lokalne bh.zajednice u kojima pored formiranog Nacionalnog parka Una, još uvijek postoje očuvana prirodna bogatstva, kao i raznolikost flore i faune. Možda se i čudo desi pa do 30. septembra u BiH budu imenovani ministri i politički vođe koji će doista štititi interese svojih građana i države, te se baviti svojim poslovima.

Do tada, građani će se ponovo okupiti u Novom Gradu 13.septembra i poručiti da ne žele nikakvo nuklearno odlagalište par stotina metara od izvora pitke vode.