Autor podsjeća da je Dodik, kojeg su visoki predstavnik i pravosudni sistem BiH proglasili nepodobnim za obavljanje političke funkcije, formalno napustio predsjedničku poziciju u korist pažljivo odabranog nasljednika
Ukidanjem sankcija Sjedinjene Američke Države vjerovatno su nastojale smanjiti nestabilnost i tenzije u regiji koja je i dalje osjetljivo žarište, a ne finansirati svojevrsnu „lutkarsku predstavu“. Iako zvaničnici Republike Srpske možda formalno poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, ostaje da se vidi kako će administracija Donalda Trumpa reagovati u trenutku kada se prekrši duh tog aranžmana. Trump, naime, ne oklijeva dugo kada procijeni da je riječ o manipulaciji i spreman je ponovo uvesti oštre kazne, piše američki magazin Washington Examiner u analizi političke krize u Bosni i Hercegovini, u kontekstu nedavno održanih izbora za predsjednika Republike Srpske i ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.
Republika Srpska je nedavno održala izbore, ali iako je dobila novog predsjednika, stvarna moć ostaje u istim rukama – Milorada Dodika, navodi se u tekstu pod naslovom „Novi problemi za Bosnu nakon ukidanja sankcija srpskom lideru“.
Autor podsjeća da je Dodik, kojeg su visoki predstavnik i pravosudni sistem BiH proglasili nepodobnim za obavljanje političke funkcije, formalno napustio predsjedničku poziciju u korist pažljivo odabranog nasljednika.
- Bosna i Hercegovina bi trebala očekivati nastavak iste korupcije, fragmentacije, podjela i etničkih tenzija koje već tri decenije koče razvoj i stabilnost zemlje - zaključuje se u analizi.
Dalje se navodi da je Dodik svoju političku karijeru gradio na poticanju sukoba i nepovjerenja između Republike Srpske i državnih institucija BiH. U više navrata pozivao je na referendume o otcjepljenju RS-a ili odbacivanju državnih institucija. Bio je predmet brojnih istraga zbog korupcije i suočavao se s optužbama za veze s kriminalnim mrežama. Istovremeno se javno hvalio „redovnim“ sastancima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ponavljajući stav Moskve da je rat u Ukrajini „u potpunosti opravdan“.
Ukidanje sankcija
Washington Examiner ističe da je odgovor Dodika i njegove porodice na američke sankcije bio pretvaranje postojećih mreža političkog pokroviteljstva u sofisticiran mehanizam za njihovo zaobilaženje.
Uprkos tome, Donald Trump je u oktobru ukinuo sankcije Dodiku i njegovim saradnicima. Gotovo istovremeno, Dodik se povukao s mjesta predsjednika, čime je omogućeno održavanje novih izbora, dok su entitetske vlasti ukinule ranije donesene neustavne zakone.
- Ova neuobičajena, naizgled quid pro quo situacija okončala je višemjesečni zastoj između Dodika i viših vlasti u BiH oko njegovog nezakonitog zadržavanja moći. Međutim, problemi Bosne i Hercegovine ne završavaju s Dodikom - upozorava autor. Dodaje da su, osim finansijskog kriminala, Dodik i drugi srpski nacionalisti u RS-u godinama promovirali secesionizam, produbljivanje podjela i političko približavanje Moskvi, što predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju regiji i potencijalni rizik za Evropsku uniju.
Podsjeća se i da je Bosna i Hercegovina zemlja koja se još uvijek oporavlja od masovnih ubistava i genocida, te da je krhki Dejtonski mirovni sporazum, iako je očuvao teritorijalni integritet zemlje, ostavio brojne nedostatke. Zbog toga, kako se navodi, prijetnja etničkog nasilja nikada nije u potpunosti nestala.
Ruska transformacija
Autor ističe da su izbori u Republici Srpskoj, iako održani bez Dodika kao kandidata, protekli u istom duhu nacionalizma i političke agitacije koju on godinama promoviše, uz nisku izlaznost birača i optužbe za masovno namještanje glasova. Ishod izbora, prema toj ocjeni, predstavlja nastavak statusa quo.
Dodikov lično izabrani nasljednik, Siniša Karan, preuzeo je formalnu funkciju, u procesu koji se poredi s ruskim modelom iz perioda kada je Dmitrij Medvedev privremeno obavljao predsjedničku dužnost umjesto Vladimira Putina kako bi se zaobišla ograničenja mandata. Dodik je, kako se navodi, čak i vodio kampanju poručujući biračima da glas za Karana znači glas za njega i politike koje su do tada provođene.
U analizi se upozorava da bi, bez ekonomskog pritiska američkih sankcija, dio srpskih nacionalista mogao dodatno pojačati huškačku retoriku, koruptivne prakse i destabilizirajuće aktivnosti, svjestan smanjenog rizika od posljedica.
- Sjedinjene Američke Države moraju ostati budne i spremne da pokažu da taj osjećaj nekažnjivosti nije opravdan - naglašava se.
Podsjećajući na Dodikovu izjavu da će Zapad sada „dobiti dva Dodika“, autor zaključuje da je cilj ukidanja sankcija vjerovatno bio smanjenje napetosti u osjetljivoj regiji, a ne održavanje privida promjena. Iako vlasti RS-a možda formalno ispunjavaju američke uslove, ključni test bit će trenutak kada se naruši suština dogovora.
Kao što je pokazano u trgovinskim pregovorima s Kinom, zaključuje Washington Examiner, Donald Trump nema mnogo dilema kada procijeni da je suočen s manipulacijom – tada se oštre sankcije vrlo brzo vraćaju na sto.
