Nema više ulizivačkih pohvala, uljudnog zaobilaženja i diplomacije starog kova, piše AP
Nema više ulizivačkih pohvala, uljudnog zaobilaženja i diplomacije starog kova. Donalda Trampa više nitko ne naziva "tatom". Ecropski čelnici, koji su se godinu dana pokušavali snaći s osnaženim američkim predsjednikom u njegovom drugom mandatu, sada su blizu toga da kažu jasno "ne" njegovom zanemarivanju međunarodnog prava i teritorijalnim pretenzijama, piše AP.
Čini se da je Trampovo obećanje o preuzimanju Grenlanda i kažnjavanju svake zemlje koja se tome usprotivi bila kap koja je prelila čašu. "Crvene linije" prijeđene su ove godine kada je Tramp iznenada oživio svoj zahtjev da Sjedinjene Države "apsolutno" moraju zavladati Grenlandom, poluautonomnom regijom koja je dio Danske, saveznice u NATO-u.
To je potaknulo i najblaže diplomate na oštra upozorenja protiv Trampa, kojeg su do tada obasipali kraljevskim tretmanom i pohvalama. "Britanija neće popustiti" u svojoj podršci suverenitetu Grenlanda, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. Nekoliko kontinentalnih čelnika poručilo je da "Evropa neće biti ucjenjivana" zbog Grenlanda.
Veliki preokret
- Prijetnjama nema mjesta među saveznicima - rekao je norveški premijer Jonas Gahr Store. Međutim, napeti diplomatski razgovori o sukobu prošlog tjedna u Davosu nisu jedini faktor koji vrši pritisak na Trampa.
Evropski čelnici također nisu prvi koji su se suprotstavili Trampu tijekom njegovog drugog mandata, primjer je predsjednik Federalnih rezervi Džerome Pauel. Ipak, veliki preokret među evropskom elitom, od popuštanja do prkošenja Trampu, nudi uvid u napore nekih nacija da nauče reći "ne" predsjedniku koji to mrzi čuti i poznat je po osvetoljubivosti.
- Želimo komad leda za zaštitu svijeta, a oni ga neće dati - rekao je Tramp publici na Svjetskom ekonomskom forumu.
- Možete reći da, i bit ćemo vrlo zahvalni. Ili možete reći ne, i mi ćemo zapamtiti.
Jedinstven nastup
Earopa je proteklih dana na više načina odbila Trampove zahtjeve, od pretenzija na Grenland i poziva za pridruživanje njegovom novom Odboru za mir, pa sve do onoga što je Kanađanin Mark Karni nazvao "fikcijom" da savez funkcionira za dobrobit bilo koje zemlje više od one najmoćnije. Taj je trenutak označio jedinstvo koje su evropski čelnici teško postizali proteklih godinu dana.
- Kada Evropa nije podijeljena, kada stojimo zajedno i kada smo jasni i snažni i u našoj spremnosti da se zauzmemo za sebe, tada će se rezultati pokazati - rekla je danska premijerka Mete Frederiksen.
- Mislim da smo nešto naučili - dodala je.
Frederiksen je sama dobar primjer tog procesa učenja. Prije godinu dana, ona i drugi čelnici bili su u obrambenom položaju i uglavnom su samo reagirali na poteze Trampove administracije. U februaru 2025. osjetila je potrebu reći novinarima: "Mi nismo loš saveznik", nakon što je potpredsjednik Džej Di Vens izjavio da Danska "nije dobar saveznik".
Tramp je transakcijski orijentiran. Rijetko se služi diplomacijom i nema "potrebu za međunarodnim pravom", kako je rekao za The New York Times ovog mjeseca. U tome leži nesrazmjer između evropskih čelnika, koji su skloni suradnji, i republikanskog predsjednika koji se vratio u Bijelu kuću s idejom da SAD preuzme Grenland, Panamu, a možda čak i Kanadu.
Komunikacijske finese
- U Trampovom prvom mandatu, Evropa nije znala što očekivati i pokušala se nositi s njim koristeći stara pravila diplomacije, s očekivanjem da će, ako nastave razgovarati s njim odmjerenim tonom, promijeniti svoje ponašanje i ući u klub - rekao je Mark Šanahan, izvanredni profesor političkog angažmana na Univerzitetu Surrey.
- Vrlo je teško drugim čelnicima koji međusobno komuniciraju kroz finese sustava temeljenog na pravilima i diplomatske razgovore. Teško im je promijeniti se - rekao je Šanahan.
Pet mjeseci nakon Trampove prošlogodišnje inauguracije, dok je njegova prijetnja Grenlandu već bila u zraku, evropski čelnici su se dovoljno priviknuli na Trampov stil da su uspjeli organizirati sastanak NATO zemalja u Nizozemskoj.
Članice NATO-a složile su se povećati svoje doprinose i velikim dijelom su Trampu pripisale zasluge što ih je na to prisilio. Glavni tajnik Mark Rute, poznat kao "Trampov šaptač" unutar koalicije, usporedio je predsjednikovu ulogu u smirivanju iransko-izraelskog rata s ulogom "tate" koji intervenira u školskoj tučnjavi.
Bez pritiska
Svrha tradicionalne diplomacije je očuvanje mogućnosti za suradnju. To često znači izbjegavanje izravnog "ne" kad god je to moguće. No, Trampov potez s Grenlandom bio je toliko oštra prijetnja jedne članice NATO-a drugoj da je grenlandski premijer doista izgovorio tu riječ.
- Dosta - rekao je Jens-Frederik Nilsen u izjavi nedugo nakon Trampovih komentara 5. januara.
- Nema više pritiska. Nema više nagovještaja. Nema više fantazija o aneksiji - dodao je.
To je pomoglo odrediti smjer daljnje rasprave. Danska čelnica izjavila je da bi takva invazija na Grenland značila kraj NATO-a i pozvala je članice saveza da prijetnju shvate ozbiljno.
One su to i učinile, objavljujući jednu za drugom izjave kojima odbacuju ponovljenu prijetnju. Tramp je prošlog vikenda sa svog golf terena na Floridi odgovorio prijetnjom da će u roku od mjesec dana uvesti carinu od 10% na robu iz osam evropskih zemalja, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske.
Odbacite Trampovu paradigmu velike sile
- Tramp je bio u prilično slaboj poziciji jer ima mnogo drugih nadolazećih problema" na domaćem terenu, uključujući predstojeću odluku Vrhovnog suda SAD-a o njegovim carinama i reakciju na imigracijske racije u Minesoti, rekao je Dankan Snidal, profesor emeritus međunarodnih odnosa na Sveučilištu Oxford i Univerzitetu u Čikagu.
Karni je rekao "ne" preoblikovavši pitanje, ne kao pitanje o Grenlandu, već o tome je li vrijeme da evropske zemlje zajedno grade moć protiv "nasilnika". Njegov odgovor bio je potvrdan. Ne imenujući Trampa, Karni je bio izravan: Evropa bi, rekao je, trebala odbaciti "prisilu" i "eksploataciju" velike sile. Vrijeme je, kazao je, da se prihvati da je u savezu došlo do "puknuća", a ne tranzicije.
Neizrečeno je ostalo, istaknuo je Snidal, da je to puknuće vrlo novo. Iako bi ga u budućnosti moglo biti teško popraviti, to bi, prema pravilima, ostalo u interesu SAD-a i Evrope i nakon Trampovog predsjedništva.
- To je predobar dogovor za sve njih da ga ne bi popravili - rekao je Snidal.
Opreznost
Prije nego što je sišao s pozornice u Davosu, Tramp je počeo popuštati. Povukao je prijetnju da će upotrijebiti "silu" za preuzimanje Grenlanda. Nedugo zatim, potpuno je promijenio pristup, najavljujući "okvir" za dogovor koji bi njegovu prijetnju carinama učinio nepotrebnom.
Tramp je za Fox Business rekao da će "imati potpuni pristup Grenlandu" prema tom "okviru", ne otkrivajući što bi to moglo značiti. Frederiksen je ponovno reagirala. U izjavi je poručila: "Ne možemo pregovarati o našem suverenitetu." Drugim riječima: "Ne."
