Barel nafte u srijedu je koštao oko 92,37 dolara, oko 0,4 posto manje nego dan prije. Tijekom dana cijena je padala i do 91 dolara, što je bila najniža razina još od veljače. Cijena barela američkog West Texas Intermediate (WTI) čak je pala za 0,6 posto na 86,31 dolar.
No, na benzinskim postajama taj trend nije zaživio te je cijena na crpkama u Austriji i dalje nepromijenjena ili čak raste. Benzin je između 1,60 i 1,70, a dizel oko 1,90. Od 1. listopada zbog zaživljavanja poreza na CO2 cijene bi mogle ići i na više.
Prije ukrajinskog rata cijene nafte i goriva kretale su se relativno ujednačeno. Sniženja cijena prenosila su se u kratkim intervalima. Sada je razvoj potpuno odvojen, što dovodi do ekstremnih cijena: “Pogotovo se cijene dizela uopće ne razvijaju kao cijene sirove nafte”, kaže Martin Grasslober iz ÖAMTC-a. Razlog tome su velika ograničenja u proizvodnom području, posebice za dizel.
Visoke rafinerijske marže nedavno su podigle cijene goriva, što je kritiziralo i Federalno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) u svom industrijskom istraživanju domaćeg tržišta goriva. Prema tijelima za tržišno natjecanje, “pronađene su konkretne naznake naglog rasta bruto marži u rafinerijama”. Većih bruto marži, kažu stručnjaci, nema na samim benzinskim postajama.
