BiH ima potencijala da se nametne kao proizvođač i izvoznik

.
Plan Evropske unije da do 2050. godine postane karbon neutralna, podrazumijeva velika ulaganja u obnovljive izvore energije.

Najviše se ulaže u energiju iz sunca, vjetra i vode, ali problem pohranjivanja viškova energije dobijene iz takvih izvora i dalje ostaje neriješen. Francuska i Njemačka u razvoj tehnologije tekućeg vodika uložile su u posljednjih nekoliko godina na stotine miliona eura, a buduća ulaganja koja najavljuju, mjere se u milijardama. Stručnjaci smatraju da Bosna i Hercegovina ima potencijala da se nametne kao proizvođač i izvoznik ovoga plina.

 

Vodik nije izvor nego prijenosnik energije, a onaj koji se dobiva iz obnovljivih izvora naziva se zelenim i postaje veoma zanimljiv tržištu Evropske unije. Njegove prednosti su višestruke, masovnom uporabom smanjila bi se ovisnost o fosilnim gorivima, kao i emisije štetnih plinova koje ispuštamo u atmosferu.

IVICA JAKIĆ, predsjednik Udruge platforma čistog vodika Zapadnog Balkana

 

“To je jedini element kao gorivi element koji doprinosi dekarbonizaciji jer njegovim izgaranjem samo se proizvodi električna energija i čista voda. Prednosti vodika su velike na način da električnu energiju iz solarnih elektrana i vjetrova koja nam daje struju i kad ne treba možemo staviti u vodik i koristiti kad nam treba”.

 

Najveći problem za isplativost vodika bila je cijena i manjak infrastrukture. Klimatske promjene postale su prioritet Evropskoj uniji, koja je donijela zelenu agendu prema kojoj bi do dekarbonizacije trebalo doći do 2050. godine. Upravo zbog toga, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, stvara se veliko tržište spremno plaćati za zeleni vodik.

VJEKOSLAV VUKOVIĆ, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

 

“Akademska zajednica i gospodarstvenici su mnogo brži u inovacijama i primjeni inovacija za razvoj gospodarstva, biznisa i društvene zajednice, mnogo su brži od države. Prema tome mi moramo ubrzati ove procese, prilagodbu i izvršiti pritisak na tijela i vlasti u BiH da počnu primjenjivati ova pravila i donositi pravilnike kojima smanjujemo dekarbonizaciju i rješavamo pitanje obnovljivih izvora kao primarnih energenata u BiH”.

Prema procjeni magazina “Ekonomist”, ulaganja u tehnologije povezana s vodikom u sljedećih 10 godina iznosit će 500 milijardi dolara. Evropska unija unatoč ulaganjima u vlastitu infrastrukturu polovicu planira proizvoditi, a polovicu uvoziti. Prilika je to za proizvođače u Bosni i Hercegovini.