Bosna i Hercegovina i dalje znatno više robe uvozi nego što izvozi, a vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci ove godine premašio je osam milijardi KM. Posebno zabrinjava podatak da čak 80 posto hrane koja se nalazi na domaćem tržištu dolazi iz uvoza.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost uvoza u prvih sedam mjeseci povećana je za 6,8 posto, što potvrđuje nastavak snažne uvozne zavisnosti zemlje.
“Najveću vrijednost uvoza ostvarila su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala”, kazala je Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Poseban problem predstavlja uvoz hrane. Čak 80 posto hrane u BiH je iz uvoza, uključujući i proizvode koje bi domaći poljoprivrednici mogli barem djelimično proizvesti i ponuditi tržištu.
Istovremeno, određeni pokazatelji u izvozu daju razloga za optimizam. Vrijednost bh. izvoza povećana je za 5,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Posebno dobre rezultate bilježe automobilska i elektroindustrija, kao i metalski sektor.
“Rast izvoza izolirane žice za 129 miliona KM oslikava snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u izvoznoj strukturi Bosne i Hercegovine. Značajan doprinos izvozu dali su i proizvodi od aluminija. Rast ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u drugom kvartalu 2026. godine najviše je ostvaren usljed kontinuiranog rasta izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije”, navela je Alihodžić.
Uprkos rastu izvoza, razlika između vrijednosti uvezene i izvezene robe ostaje velika.
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da je jedan od ključnih načina za smanjenje deficita povećanje konkurentnosti domaćih kompanija na međunarodnom tržištu.
“Naš vanjskotrgovinski deficit jeste dosta visok i način njegovog smanjenja je, prije svega, u tome da naše kompanije postanu konkurentnije na međunarodnom tržištu”, kazao je Bećirović.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da bi država trebala snažnije podržati domaću proizvodnju, ali ukazuje i na značaj odluka samih potrošača.
“Za promjenu ove slike potrebno je više ulaganja i podrške domaćoj proizvodnji, kako za učešće na domaćem tržištu, tako i za povećanje izvoza. Potrebni su i sami građani. Ako nema potražnje za uvoznim proizvodima, ako građanin u prodavnici i u ugostiteljskim objektima traži bh. proizvod, a ne uvozni, taj će uvoz prestati”, naglasio je Gavran.
Jedna od oblasti u kojoj BiH ima značajan prostor za povećanje domaće proizvodnje jeste poljoprivreda. Agro sektor mogao bi smanjiti zavisnost od uvoza, ali i zauzeti značajnije mjesto u izvozu.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković smatra da je za takav iskorak potrebna konkretnija pomoć vlasti.
“Potrebno je razumijevanje dijela vlasti, subvencije za početak da to sve pokrenemo, što bismo kolokvijalno kazali, da se našem poljoprivredniku isplati ovdje proizvoditi hranu”, poručio je Vuković.
Pored direktne podrške poljoprivredi, stručnjaci smatraju da je potrebno stvarati povoljnije uslove za cjelokupnu domaću privredu.
Bećirović navodi da bi poreska rasterećenja, smanjenje opterećenja rada i olakšice za razvoj inovativnosti mogli pomoći da bh. kompanije postanu otpornije i konkurentnije.
Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, slična kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni mogu se očekivati i do kraja godine. Dugoročnije smanjenje deficita zavisit će od sposobnosti BiH da poveća domaću proizvodnju, ojača konkurentnost kompanija i dio proizvoda koje sada uvozi zamijeni robom proizvedenom u zemlji.
