Dugotrajna suša i nepovoljne vremenske prilike koje su ove godine pogodile Hrvatsku mogle bi se već naredne godine značajno odraziti na cijene hrane. Procjene govore o mogućem rastu cijena između 20 i 30 posto, dok bi u nepovoljnijem scenariju poskupljenje moglo dosegnuti čak 40 posto.
Na to je upozorila Tatjana Radić, savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede, koja je za HRT govorila o posljedicama klimatskih promjena na domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Prema njenim riječima, hrvatski poljoprivrednici već sedmu godinu zaredom suočavaju se sa sušom, gradom i drugim vremenskim nepogodama. Posljedice se ogledaju u manjim prinosima, nižoj produktivnosti i smanjenju prihoda proizvođača.
Radić smatra da su značajno veća ulaganja u sisteme navodnjavanja jedan od glavnih načina na koje se poljoprivreda može prilagoditi sve izraženijim klimatskim promjenama.
Hrvatska u tom segmentu i dalje zaostaje za evropskim prosjekom, a dodatni problem predstavljaju visoki troškovi savremene tehnologije i velika usitnjenost poljoprivrednog zemljišta.
Prema podacima koje je iznijela, evropski poljoprivrednik u prosjeku raspolaže s oko 15 hektara zemlje u jednoj ili nekoliko većih cjelina. Hrvatski poljoprivrednik istu površinu nerijetko obrađuje kroz čak 70 manjih i međusobno udaljenih parcela.
Takva struktura dodatno otežava proizvodnju, povećava troškove i komplikuje primjenu savremenih sistema navodnjavanja i drugih tehnologija.
Govoreći o velikoj zastupljenosti uvoznih proizvoda, Radić je istakla da dio odgovornosti imaju i sami potrošači.
„Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu kupovnu moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo vidjeti da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kafe u kafiću“, kazala je.
Smatra i da bi trgovački lanci trebali napraviti dodatni prostor za domaće proizvođače i povećati zastupljenost proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj.
Ukoliko se posljedice ovogodišnje suše odraze na proizvodnju u očekivanom obimu, potrošači bi tako naredne godine mogli osjetiti novi značajan udar na kućne budžete kroz rast cijena hrane.
