Odluka britanskog premijera Keira Starmera da će Velika Britanija u septembru priznati Palestinu uslijedila je nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle sedmice najavio da će Francuska priznati palestinsku državnost.
Dok se sve više upozorava da ljudi u Gazi trpe glad, sve veći broj zastupnika Starmerove Laburističke partije traži od njega da prizna palestinsku državu kako bi se izvršio pritisak na Izrael.
Starmer je donio odluku nakon što je u utorak, 29. jula, tokom ljetne pauze, sazvao svoju vladu kako bi razgovarali o novom mirovnom planu koji se izrađuje u saradnji s drugim europskim liderima, te o načinima za isporuku više humanitarne pomoći Gazi.
Njemačka je 25. jula saopćila da ne planira priznati palestinsku državnost u skorije vrijeme, naglasivši da je njen prioritet ostvariti "odavno potrebni napredak" prema rješenju o dvije države - Izraelu i palestinskoj državi koje bi koegzistirale u miru, piše Reuters.
Italijanski ministar vanjskih poslova izjavio je da priznavanje mora ići istovremeno s priznavanjem Izraela od nove palestinske države.
Oko 144 od 193 članice Ujedinjenih nacija priznaje palestinsku državu, uključujući većinu zemalja globalnog juga, kao i Rusiju, Kinu i Indiju.
Međutim, samo nekolicina od 27 članica Europske unije priznaje palestinsku državnost – uglavnom bivše komunističke zemlje, te Švedska i Kipar. Bosna i Hercegovina je priznala ovu državu još 1992. godine.
Prošle godine, Irska, Norveška i Španija priznale su palestinsku državu s granicama definisanim prije rata na Bliskom istoku 1967. godine, kada je Izrael okupirao Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalem.
