Čemu se BiH nada i da li je EU na primjeru Makedonije poslala poruku Zapadnom Balkanu

Višedecenijski problem između Makedonije i Grčke zbog imena države zemlji bivše Jugoslavije je prouzrokovao niz problema i ograničenosti. I sada kada je dogovor konačno postignut Evropska unija se nije odlučila da nagradi tu zemlju tako što će joj dodijeliti datum započinjanja pregovora.

"Ne razumijem zbog čega Makedoniji u ovom trenutku nije dato zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora, čak i ako postoje rezerve pojedinih država. Jer proces je takav da se može blokirati u bilo kojem momentu. Određena poglavlja se mogu blokirati i to može biti politički uslovljeno", kazao nam je politički analitičar Adnan Huskić.

S jedne strane ovo pokazuje da ni sve države unutar EU nisu u stanju da shvate važnost političkog momenta. 
 

Napredak bez nagrade



"Sada je premijeru Makedonije Zoranu Zaevu teško da objasni svojim građanima zašto nisu nagrađeni, uprkos velikom napretku i iskoraku u odnosima s Grčkom. Ovakav postupak EU može ići samo u prilog opoziciji u Makedoniji, a to je VMRO-DPMNE", smatra Huskić.

Kada je riječ o poziciji BiH i procesu pristupanja naše zemlje EU, Huskić smatra da je EU već dovoljno učinila i izašla nam ususret i da je učinjeno sve što se tehnički moglo učiniti.

"Aktiviran nam je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) iako je bio uslovljen provedbom presude u predmetu "Sejdić-Finci". Zatim nam je rečeno da ne predajemo aplikaciju za članstvo u EU, jer je rano. Suptilni i manje suptilni signali su nam upućeni, ali mi smo to ignorisali. Na Upitnik smo predugo odgovarali, a mehanizam koordinacije je pokazao svu svoju poblematičnu strukturu. BiH je trenutno u procesu koji je tehničkog karaktera, ali se u ovom trenutku BiH više ne može izaći ususret", objašnjava nam Huskić.
 

Novi zaključci Vijeća EU



Sljedeći korak koji naša zemlja može očekivati je da Evropska komisija da pozitivan komentar na odgovore iz Upitnika i da Evropsko vijeće našoj zemlji da status kandidata i datum otpočinjanja pregovora. A koliko dugo taj proces može trajati najbolje pokazuje primjer Makedonije koja već godinama ima status kandidata, ali bez datuma otpočinjanja pregovora.

"Nama se ususret izašlo maksimalno i više od ovoga ne može. Nama niko više ništa neće pokloniti, a s druge strane niko nam ne garantuje kada počnemo pregovore da nam naprimjer Hrvatska neće praviti problem zbog određenih detalja, što može ići u pravcu onoga što Hrvatska zove pomoć bh. Hrvatima. BiH se dugo izlazilo ususret, za razliku od Makedonije koju EU bez obzira na veliki iskorak još uvijek neće nagraditi datumom za otpočinjanje pregovora", ističe Huskić.

Novi zaključci Vijeća EU jasno ukazuju na to da se način izbora delegata u Domu naroda mora riješiti do izbora, u sklopu izmjena Izbornog zakona, a da se druga pitanja, koja prije svega nameće HDZ, poput načina izbora članova Predsjedništva BiH, trebaju rješavati nakon izbora u oktobru.

"Najvažniji dio ovih zaključaka je preporuka bh. političarima da ne troše energiju i vrijeme na pitanja o kojim se ne mogu dogovoriti, a to je sveobuhvatno rješenje izmjena Izbornog zakona. Najvažnije je možda istaći da je rečeno da rješenja tih pitanja trebaju ići u pravcu koji nas neće udaljiti od implementacije postojećih presuda, poput slučaja 'Sejdić-Finci' i slično. Poenta je da se ne otvara neka nova diskriminacija pod izgovorom da se rješavaju aktuelni problemi", zaključuje naš sagovornik.