CIK: Još uvijek ne radimo na aktu koji će omogućiti implementaciju izbornih rezultata

Centralna izborna komisija (CIK) BiH još uvijek ne radi na pripremi podzakonskog akta kojim bi se trebalo osigurati formiranje domova naroda u Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ovu informaciju potvrdila nam je glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić koja je kazala kako CIK ne radi na pripremi podzakonskog akta. 

Ukoliko CIK BiH ne usvoji podzakonski akt kojim će se omogućiti popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, neće biti moguće imenovati novog predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, a nakon njih ni novi saziv Vlade Federacije BiH. 

Druga opcija je da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nametne rješenje na osnovu kojeg će se omogućiti implementacija izbornih rezultata. 

Problematično je i uspostavljanje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da trenutno ne postoji zakonsko uporište na osnovu kojeg bi se delegirali funkcioneri iz Federacije BiH na mjesta delegata u državnom domu naroda. 

Ipak, Vijeće ministara BiH i bez popune Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH može biti imenovano. Za razliku od Vlade FBiH, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH imenuje Predsjedništvo BiH, a potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. 

Nakon toga, predsjedavajući Vijeća ministara BiH imenuje ministre i zamjenike ministara koje također potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. 

U istoj mjeri nepopunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH može se negativno odraziti na usvajanje budžeta s obzirom na to da u oba slučaja budžete usvajaju oba doma organa zakonodavne vlasti. 

Klix.ba je ranije pisao kako će CIK BiH nakon izbora pod pritiskom međunarodne zajednice usvojiti podzakonski akt  koji će omogućiti formiranje domova naroda. 
OSCE i ambasade SAD-a, Velike Britanije i Njemačke zagovaraju usvajanje podzakonskog akta s kojim se OHR ne slaže u potpunosti.

Podzakonski akt koji treba biti usvojen bit će zasnovan na tri karakteristike i to da je taj akt privremenog karaktera, da će se izbor delegata u Parlamentu FBiH vršiti onako kako je to propisano Ustavom FBiH, odnosno da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona, koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu tog kantona, i ono što je možda i najzanimljivije je da se prvi put predlaže da se prilikom implementacije rezultata izbora koriste podaci popisa stanovništva iz 2013. godine. 

Skoro identičnu viziju rješenja problema ima i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH koji se sa stranim ambasadama ne slaže samo u dijelu korištenja podataka iz posljednjeg objavljenog popisa stanovništva u BiH. 

Naime, OHR smatra kako treba nastaviti bazirati proporcionalnu zastupljenost na popisu iz 1991. godine, dok Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama ne bude u potpunosti sproveden.