04 Jun

Čudo u Hercegovini: Munara koja tri i po stoljeća prkosi vremenu i ratovima

Iako je prošlo skoro tri i po stoljeća od njene gradnje, munara u selu Kazanci, smještenom dvadesetak kilometara od Gacka i svega dvjestotinjak metara vazdušne linije udaljenog od Crne Gore, ostala je i opstala uprkos svim ratovima i zubu vremena.

Svjedok je da je tu nekada postojala džamija Osman-paše Kazanca, bosanskog vezira iz 1683. godine. 

Bez obzira što je građena skoro prije 350 godina, na munaru visoku 15 metara se i sada može popeti stepenicama isklesanim u kamenu. Tajna opstanka munare, smatra se, leži u tome da je njen svaki kamen međusobno povezan metalnim spojnicama i zaliven olovom i zato je, vjerovatno, ostala do sada uprkos svim nedaćama u proteklim desetljećima i stoljećima. 

Lokalitet gdje je bila smještena džamija, a koju je, inače, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2005. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, poprilično je zapušten, ali uskoro bi se i to trebalo promijeniti. 

Zahvaljujući Muftijstvu mostarskom, lokalitet na kome se nekada nalazila džamija Osman-paše Kazanca bit će uređeno uz pomoć učenika Karađoz-begove medrese iz Mostara, koji će se ubuduće koristiti kao mjesto za održavanje historijskih časova, ali i kao arheološki lokalitet za posjete učenika, studenata i turista.

Također, na munaru džamije bit će postavljena ploča na kojoj će se navesti osnovni podaci o džamiji i njenoj historijskoj ulozi u tom mjestu, ali i širem prostoru. 

"Muftistvo mostarsko posvećuje veliku pažnju našoj kulturnoj baštini, poseno historijskoj. Tokom nedavne posjete delegacije Muftijstva mostarskog sa Salemom ef. Dedovićem, muftijom mostarskim, na čelu, dobili smo radosne vijesti koje se tiču ove džamije. Ona je 2005. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Međutim, Islamska zajednica Gacko nije bila u stanju odvojiti neka veća sredstva da bi napravili tu ploču i da bi izvršili konzervaciju postojećeg objekta, otkrivanja sloja zemlje, odnosno da otkrijemo gabarite džamije. Muftijin je prijedlog da s početkom nove školske godine učenici Karađoz-begove medrese kroz čas historije doprinesu tome i da postavimo tablu, ogradimo lokalitet i da u svrhu služi budućim studentima historije i ne samo njima, nego Bošnjacima da mogu crpiti i saznavati o historiji ovoga kraja", rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sadet efendija Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i područje Bileće.

Glavni imam Bilalić navodi zašto je važno govoriti ne samo o džamiji, nego i o samim Kazancima. 

"Kada sagledamo tu strašnu sudbinu ovih muslimana u Kazancima, onda možemo sagledati cjelokupnu istočnu Hercegovinu i sve ono što se dešavalo nakon rušenja ove džamije. Jako je bitno da sačuvamo ove objekte od nacionalnog i vjerskog karaktera, da saznajemo, jer bitni su u identitetu svakako Bošnjaka", poručio je efendija Bilalić. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u podacima koje je koristila za proglašenje objekta nacionalnim spomenikom BiH navodi da je džamija u Kazancima bila smještena u plodnome dijelu sela Kazanaca, nedaleko od izvora pitke vode Oko i Stubanj. Sa izvora Stubanj, koji se još naziva Pašino vrelo, bila je dovedena voda u šadrvan ispred džamije.

O džamiji u Kazancima ima vrlo malo povijesnih podataka. Osmanska vlast je na području Gacka i okolnih mjesta uspostavljena 1465. godine. Kazanci s okolicom su bili u sastavu raznih kadiluka: fočanskog, cerničkog i gatačkog.

Džamija u Kazancima je zadužbina Osman-paše Kazanca, koji je rođen u Kazancima 1620. godine. On je 1675. imenovan vezirom u Šamu, a 1683. godine je postao vezir u Bosni. 

Navodi se da je u rodnome mjestu Kazancima Osman-paša 1675. godine sagradio džamiju, mekteb, medresu i šadrvan. U Kazancima je stalno bio stacioniran izvjestan broj vojnika koji su čuvali pašine konake i muslimanske kuće od napada uskoka i hajduka.

Inače, u Medžlisu islamske zajednice Gacko prije rata postojalo je šest džamija i jedan mesdžid. Tri su džamije i mesdžid obnovljene u potpunosti, a u toku je obnova još jedne džamije.

Na području Bileće su prije rata postojale četiri džamije, dvije su u potpunosti obnovljene, jedna je u toku obnove i ima jedna džamija koja nije obnovljena od Drugog svjetskog rata, kada je porušena.

Tako su, među obnovljenim džamijama u Gacku, ona u Kuli Fazlagića, Mehmed-age Zvizdića džamija u samom Gacku, džamija u Ključu i mesdžid u Cernici. U toku je obnova džamije u Pridvorici - Borač, a neobnovljene su džamija Hasan-bega Hasanbegović u Avtovcu i džamija u Gračanici.

Kada je u pitanju Bileća, obnovljene su džamije Obradovića (Careva) džamija u Bileći, džamija imama Ćamil ef. Avdića na Planoj. U toku je obnova Bajramovića džamije u Orahovicama, a još neobnovljena džamija je Hasan-paše Predojevića u Bileći.

 

(Izvor: Radiosarajevo.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top