fbpx Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Home

Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Članovi Kluba ekstremnih sportova „Kondor“ istraživali su ovih dana unutrašnjost Dabarske pećine, koja se nalazi na širem prostoru istoimenoga sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta.

Dva rukavca

Prema riječima Edina Seferovića, predsjednika ovoga kluba, tom prilikom koristili su čamce, budući da je najveći dio ove pećine ispunjen jezerom.

– Kroz pećinu se nesmetano i bez druge opreme može kretati u dužini od gotovo 200 metara od samog ulaza, a potom se nailazi na jezero. Pećina se na jednom mjestu račva u dva rukavca i mi smo istražili oba, onoliko koliko smo mogli – kaže Seferović.

Prema njegovim riječima, desni rukavac se brzo sužava i prolazak njime je opasan i nemoguć bez odgovarajuće alpinističke opreme, dok se lijevi prostire u dužini od gotovo 300 metara i njime je moguće ploviti čamcem. Dodaje kako taj rukavac potom završava veoma dubokim sifonskim jezerom, a od tog mjesta se u unutrašnjost pećine prostire mreža manjih kanala koji su uski i teško prohodni.

– Ono što smo mogli zapaziti jeste da pećinu nastanjuju kolonije slijepih miševa i da ih je naše prisustvo uznemirilo. U svakom slučaju, ovo je pravi raj za speleologe i ljubitelje avanturizma – kaže Seferović.

 Turistički potencijal

Pećina u prošlosti nije mnogo istraživana, a naučnici su tokom sedamdesetih godina ustanovili da jezero u njenoj unutrašnjosti nastanjuje čovječija ribica, endemični vodozemac koji opstaje samo u čistim i nezagađenim vodama.

Lokalitet na kojem se nalazi Dabarska pećina i izvor istoimene rijeke je pristupačan i posjećuju ga turisti, iako je ovaj resurs nedovoljno iskorišten.

 Nekad bila naseljena  

Dabarska pećina je prije skoro pet decenija bila predmet arheoloških istraživanja i tom prilikom je potvrđeno kako je nastanjivana još tokom neolitskog perioda. Tada su pronađeni grnčarija i vrijedni artefakti koji potvrđuju da su ovdje obitavali naši preci koji su pripadali tzv. vučedolskoj kulturi i pretpostavlja se kako su na ove prostore migrirali s područja današnje Slavonije.

Topic
Objavio: Tue, 19/03/2019 - 10:03
Back to top