Danas je 26 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma koji je ugrožen više nego ikada prije

potpisivanje D. sporazuma
Navršava se 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je ugrožen više nego ikada prije.

U američkoj bazi vojnog zrakoplovstva "Wright-Patterson", koja se nalazi u gradu Dayton, je 21. novembra 1995. dogovoreno da se završi troipogodišnji rat i usaglašen je novi ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. Nedugo zatim, 14. decembra 1995. godine, u Parizu je svečano i potpisan Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.

Glavni medijator za postizanje mira u Bosni i Hercegovini, američki diplomata Richard Holbrooke je u svojoj knjizi "Završiti rat" (To End a War) objasnio zašto je spomenuta baza izabrana kao mjesto pregovora o prekidu rata. Prema njegovim riječima, mislio je da aluzija na američku zračnu silu neće škoditi. Ocijenio je da će lokacija po sebi biti pritisak za postizanje dogovora.

Holbrooke, koji je preminuo na 15. godišnjicu od potpisivanja ovog sporazuma u Parizu, je u intervjuu s novinarkom Enverom Selimović naglasio da je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvi čelnik SDA Alija Izetbegović najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine.

U pregovorima su učestvovali predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Ove dvije države su potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok su svjedoci Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija. Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warrena Cristophera, a pored njega, glavni američki posrednici su bili Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazumom niko nije zadovoljan, ali je njime postignuto ono najvažnije - mir. Bosna i Hercegovina je ostala međunarodno priznata država. Cijena toga je visoka decentralizacija na etničkoj osnovi - sporazum je odraz vojnih osvajanja do 1995.

Dejtonski mirovni sporazum je ugrožen nego ikada prije. Najodgovorniji za to jeste član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. I visoki predstavnik Christian Schmidt je u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Dodika istakao kao krivca za najtežu političku krizu od rata.

Dodik je najavio prijenos pojedinih nadležnosti sa državne vlasti na vlast Republike Srpske. Između ostalog, najavio je i formiranje entitetske vojske. Već sedmicama brojni svjetski zvaničnici upozoravaju na realnu mogućnost eskalacije u BiH zbog čega su građani veoma zabrinuti i mnogi svoju budućnost planiraju van granica naše zemlje.

Predsjednik SNSD-a i svi ostali političari u Republici Srpskoj odgovorni su i za blokadu rada državnih institucija. Blokada traje skoro pet mjeseci. To su učinili, jer su nezadovoljni odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.

U entitetu RS danas je neradni dan jer se obilježava Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a njegovo obilježavanje regulisano je entitetskim Zakonom o praznicima, dok je u Federaciji BiH 21. novembar običan radni dan.