Demografska katastrofa: BiH samo lani ostala bez 71.000 stanovnika

asd
U posljednje dvije godine izdato 125.137 prvih dozvola za naše građane u EU.

Ured za statistiku EU (EUROSTAT) ažurirao je podatke o broju izdatih prvih dozvola građanima BiH u 2019. godini za boravak u nekoj od zemalja EU. S dopunjenim podacima za Njemačku, BiH je oborila neslavan rekord i u prošloj godini ostala bez 71.375 svojih stanovnika, a s obzirom na to da nedostaju podaci za Švedsku, ovaj statistički podatak još je porazniji.  

Nema vremena

Samo u posljednje dvije godine izdato je 125.137 prvih dozvola za naše građane u EU, upozorava ekonomski analitičar Faruk Hadžić, što je podatak koji je iznenadio i njega, iako već godinama prati, piše i upozorava da nas očekuje katastrofa. 

- Ovo pokazuje koliko su naši ljudi “zadovoljni” stanjem u državi, svim ovim političkim nesporazumima, i da više nemamo vremena da čekamo. Mladi po svojim roditeljima shvataju da nije ispunjeno ono što im se desetljećima obećava i da BiH nije postala prosperitetna, razvijena zemlja. Najviše zbog političkih svađa - kaže Hadžić.
Vlasti u BiH ne bave se problemom zbog kojeg država gubi milijarde uložene u školovanje mladih koji odlaze. Na pitanja koliko će se djece rađati u BiH, ko će sutra raditi, koliko će se poreza prikupiti i kako osigurati novac za penzionere, zdravstvo, odgovori se moraju tražiti odmah.

- Ako gledamo BDP po glavi stanovnika od 2014. do 2018. godine, ne možemo se pohvaliti da smo sustigli EU, čak ni region. Srbija, Hrvatska i Crna Gora su imale veći rast nego mi. Nama bi trebalo više od 20 godina da stignemo Hrvatsku, pod uvjetom da Hrvatska stoji u mjestu. Niko neće da čeka 20 godina da bismo bili gdje je Hrvatska danas, iako je to jedna od najlošijih ekonomija EU - ističe Hadžić.

Vitalna statistika

Magistar elektrotehnike Adnan Fehratbegović već godinama prati demografska kretanja u BiH i regionu i kaže da se demografska katastrofa mogla predvidjeti.  

- Od 2014. godine primjetan je trend konstantnog povećanja broja ljudi koji se iseljavaju. Krenuli smo s ciframa od 16.000 do 18.000 ljudi godišnje, da bismo sad došli na 72.000 ljudi. Te podatke podupiru i drugi podaci iz vitalne statistike - govori Fehratbegović.
Fehratbegović ističe kako se hitno mora vratiti povjerenje u institucije države i pokazati da pravna država živi, prestati s namještanjem tendera, zapošljavanjem po stranačkoj liniji i procesuirati kriminal.  

- Neophodno je smanjenje administracije, koje je, sigurno, 20 posto viška. Pod hitno trebamo provesti digitalizaciju javne uprave, čime bismo smanjili troškove administracije, a taj novac ulagali u obrazovanje, zdravstvo… - ističe Fehratbegović.