fbpx Diplomirani stručnjaci u BiH rade za minimalac, satnica plaćena 2,40 KM

Diplomirani stručnjaci u BiH rade za minimalac, satnica plaćena 2,40 KM

Home

Diplomirani stručnjaci u BiH rade za minimalac, satnica plaćena 2,40 KM

Krajem prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na neto platu do 450 KM bio je prijavljen 133 621 radnik, od ukupno 521 025 zaposlenih, potvrđeno je za Interview.ba iz Porezne uprave FBiH.

Ovi podaci ukazuju da dnevnica jednog radnika prijavljenog na minimalac iznosi oko 19,50 KM, za vrijeme od 23 radna dana, odnosno 2,40 KM po radnom satu, bez obzira na stručnu spremu, jer ona nije zakonski regulisana. Jedan od takvih radnika bio je A.S. koji je kao diplomirani novinar radio za minimalnu platu u dva navrata: kao električar u sarajevskoj kompaniji, te kao trgovac nekoliko mjeseci u maloprodajnoj trgovini.

- Nisam imao izbora jer se posao u mojoj struci jako teško pronalazi. Bio sam prijavljen na oba posla, ali sam primao minimalnu platu koja je tada iznosila 410 KM, na šta sam prigovorio više puta, ali bez učinka. Poslodavci su mi dali jednostavan izbor - ili prihvaćanje takve plate ili otkaz  kazao je on za Interview.ba.

Na poslu trgovca se nije dugo zadržao jer je primao minimalnu platu preko računa, dok je ostatak, koji je iznosio oko 150 KM, dobivao u koverti. Trenutno ne radi nigdje jer čeka poziv Ambasade Njemačke u BiH kako bi otišao raditi posao za koji se u međuvremenu prekvalifikovao, kao medicinski tehničar, jer budućnost u ovako uređenoj zemlji, kako kaže, ne vidi.

Osnovice se ne dovode u vezu sa stručnom spremom

- Porezna uprava FBiH zbog zakonske regulative ne raspolaže traženim podacima. Podsjećamo, da su Zakonom o doprinosima propisane osnovice za obračun doprinosa koje se ne dovode u vezu sa stručnom spremom zaposlenika - odgovoreno je iz Porezne uprave FBiH na pitanje Interview.ba o broju zaposlenih koji rade u ovom entitetu na minimalnu platu, raspoređenoj prema stručnoj spremi.

Navode kako se odnos između poslodavca i radnika, uključujući platu, stručnu spremu i radno vrijeme, reguliše ugovorom o radu, koji treba biti u skladu sa Zakonom o radu. Također napominju kako osnovica za obračun doprinosa ne može biti niža od najniže plate koja je utvrđena Općim kolektivnim ugovorom.

Na pitanje koliko FBiH mjesečno i godišnje gubi zbog nepostojanja ovakve regulative, navode kako bi se to mogli izračunati tek kada bi se doprinosi obračunavali i plaćali prema platnim razredima za određenu stručnu spremu, što još uvijek nije slučaj, prenosi Interview.ba.

Problem koji je rezultat neprovođenja ekonomskih reformi

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da je također tokom radnog iskustva bio plaćen manje nego drugi zaposleni u njegovoj radnoj struci, te ukazuje na nekoliko problema.

- U jednom trenutku u svojoj karijeri, nisam mogao naći bolje plaćen posao. Pristao sam da budem plaćen ispod 600 KM iako sam magistar nauka. Jednostavno, poslodavci vam kažu ili radi to ili traži drugi posao. Nažalost, sistem je tako napravljen da doktor nauka radi za platu od 450 KM, dok imate NK radnika koji zarađuje nekoliko hiljada KM samo jer je određeno, specifično zanimanje - pojašnjava on.

Navodi i nekoliko različitih problema u našoj zemlji, od onih kada su radnici prijavljeni na srednju stručnu spremu iako imaju završene fakultete, do onih političko - ekonomskih.

- Sve je to rezultat neprovođenja ekonomskih reformi na vrijeme. Ne bismo imali ovakvu situaciju da se povećala zakonski minimalna plata. Povećanje minimalne plate bi trebalo ići u smjeru da se reguliše ispod koje plate diplomirani stručnjak ne bi trebao raditi - kaže on.

Dodaje da će radnici u našoj zemlji u suprotnom, doći u situaciju da se rad u potpunosti obezvrjeđuje, kao i školovanje i znanje koje pojedinac ulaže. - To se uglavnom radi za tzv. realni sektor. U javnom sektoru imate dosta toga pokriveno pa tako postoji povećanje na platu ukoliko ste magistar ili doktor nauka, pa se barem na taj način vrednuje. Problem je u realnom sektoru, gdje poslodavac računa koliko će ga radnik izaći, to je čista matematika - objašnjava Hadžić.

Navodi i kako iz tih razloga stručnjaci odlaze iz BiH, jer nemaju želju raditi za mala primanja i ne mogu dobiti priliku u javnom sektoru, dok je u realnom jako teško dobiti primanja većih iznosa.

- To mene jako brine. Masovno ostajemo bez radne snage, a generalno nam stari populacija u državimišljenja je ovaj analitičar.

Uvođenjem plata koje bi bile propisane prema stručnoj spremi, smatra on, izbjeglo bi se plaćanje „na ruke“, te bi se uveo red u tzv. sivoj ekonomiji.

Hadžić vidi i dodatni problem jer u FBiH nijedna ekonomska reforma nije prošla bez odugovlačenja.

- Na primjer, RS je prošle godine podigla neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM, dok FBiH nije. RS sada puno brže radi neke stvari i to se lagano može osjetiti i kroz ekonomiju - zaključuje on.

Fond PIO/MIO RS-a bio bi veći za četiri miliona uvođenjem platnih razreda

Sličan problem je prisutan i u Republici Srpskoj. Ipak, republički PIO/MIO posjeduje podatke koji govore da su čak 673 fakultetski obrazovana radnika i dva magistra nauka radili mjesečno za platu u iznosu od 440 KM, krajem prošle godine. Podaci Fonda PIO RS pokazuju da je, od ukupno 89.820 zaposlenih prijavljenih na platu od 440 do 600 KM, fakultetsku diplomu imao svaki 14-i, dok je u ovom rasponu zarada bilo 15 magistara i jedan doktor nauka.

Na platu u rasponu od 440 do 500 KM bila su prijavljena 47.333 zaposlena, od čega 2.626 sa VSS, sedam magistara i jedan doktor nauka. Također, na platu od 500 do 600 KM bilo je prijavljeno 30.291 radnik, od kojih 3.184 sa VSS i šest magistara.

- Platni razredi ne postoje, nisu uvedeni u normu i praksu. Kada bi postojali platni razredi, i to tako da se na najnižu osnovicu mogu prijaviti samo NK radnici, srednja stručna sprema na 460 - 600, VŠS 600 i više KM, VSS ne niže od prosečne plate u RS, prihod po osnovu doprinosa za PIO pri sadašnjoj strukturi zaposlenih bio bi veći za oko četiri - pet miliona KM na mesečnom nivou rekao je portparol ovog fonda Tihomir Joksimović.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u decembru prošle godine bilo je 435.266 registrovanih nezaposlenih osoba što je manje za 8,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, sudeći prema iskustvima i nezadovoljstvu radnika, čini se da bi bh. političari trebali voditi više računa o radnicima koji odluče ostati u ovoj državi i regulisanju zakonske regulative koja bi plaćala radnike na adekvatan način, po uzoru na evropske zemlje u koje uporno idu raditi naši, bh. stručnjaci.

Objavio: Pon, 22/04/2019 - 21:24
Back to top