Bosna i Hercegovina i dalje nosi jednu od najmračnijih ratnih zaostavština, minska polja koja svakodnevno prijete životima građana.
Podaci koje je za Avaz iznio Enis Horozović, direktor Centra za uklanjane mina u BiH (BHMAC) pokazuju da je više od 820 kvadratnih kilometara teritorije još uvijek minsko sumnjivo, što čini 1,6 posto ukupne površine države.
Na tim prostorima živi blizu 500 000 ljudi koji svakodnevno izbjegavaju šume, zaobilaze puteve i ne obrađuju polja. Posebno su pogođeni Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton, gdje su poljoprivreda, šumarstvo i stočarstvu, u velikoj mjeri onemogućeni.
Rok koji bježi
BiH je još 2009. godine, pristupom Otavskoj konvenciji, obevezala da će ukloniti sve mine do 2019. godine. Taj rok je produžen na 2025., a zatim i na mart 2027. godine. No, kako kaže Horozović, ispunjenje tog roka nije realno.
- Ako bismo htjeli do tada završiti sve, morali bismo godišnje čistiti 400 km2, što je apsolutno nemoguće.
Strategija predviđa po 75 km2 godišnje, a nakon 2027. pravit ćemo novu. Trenutno se deminira na Majevici i okolnim općinama, oko Mostara, Foče, a uskoro počinje deminiranje i na Vlašiću.
Jedan od ciljeva je obezbjediti i sredstva za deminiranje područja oko pećine Vjetrenice koja ima veliki prirodni i turistički značaj - ističe direktor BHMAC-a, napominjući da je pripremljen i dvogodišnji operativni plan razminiranja za 2025. i 2026. godinu koji bi trebao biti usvojen 3.jula na sjednici Vijeća ministara BiH.
I dok strategije postoje, a terenske aktivnosti se odvijaju, stvarnost ne dopušta zaborav. Ni nakon 30 godina BiH ne može sama uklonuti mine s vlastitog tla.
- Mi još uvijek zavisimo od donatora. Umjesto da država preuzme odgovornost, mi racunamo koje će zemlje nastaviti s donacijama , a koje ne. S obzirom na situaciju u svijetu, rat u Ukrajini, i druge krize, donatori se povlače. Scijet ide dalje, a mi tapkamo – poručuje Horozović.
Premda BiH formalno ima institucije koje se bave ovim pitanjem, sistemsko preuzimanje odgovornosti i dalje iostaje.
Tokom posljednje sjednice koordinacijskog tijela, postignut je dogovor s Ministarstvom civilnih poslova BiH o zajedničkoj analizi dosadašnjih rezultata i izradi novog akcionog plana za period nakon 2027. godine.
Karta opasnosti
Iako je cijela zemlja suočena s posljedicama, neka područja su posebno ugrožena. Radi se o kantonima i regijama gdje su minsko sumnjive površine najveće, a svakodnevni život najviše ograničen.
Prema podacima BHMAC-a, najviše minsko sumnjivih površina ima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu – 126km2, Srednjobosanskom - 99 km2, Unsko-sanskom -85 km2, Tuzlanskom – 67, Kantonu 10 – 60 km2, Sarajevskom – 48 km2, Posavskom – 14 km2, Zapadnohercegovačkom – 0,2 km2 i RS-u -157 km2 .
Foto: Facebook
