Milorad Dodik, zajedno sa sinom Igorom Dodikom, zetom Pavlom Ćorovićem i još nekoliko saradnika, pokrenuo je pred federalnim sudom na Floridi postupak protiv američkog Ministarstva finansija, OFAC-a i drugih institucija, pokušavajući osporiti posljedice ranijih američkih sankcija.
Da se ne radi samo o medijskim navodima potvrđuje i javno dostupan sudski registar. Predmet Dodik et al. v. United States Department of the Treasury et al. podnesen je 14. aprila 2026. pred Okružnim sudom SAD-a za Južni okrug Floride. Kao tužitelji su, između ostalih, navedeni Milorad i Igor Dodik, Pavle Ćorović i kompanija See Media Research Ltd, dok su među tuženima američko Ministarstvo finansija, OFAC i predsjednik SAD-a. (Justia Dockets & Filings)
Sam sadržaj spora privukao je pažnju jer Dodikov pravni tim pokušava otvoriti pitanja koja daleko nadilaze klasično osporavanje sankcija. U argumentaciji se pojavljuju Joe Biden, način potpisivanja predsjedničkih odluka, Donald Trump, obilježavanje 9. januara, ali i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ne traže samo uklanjanje sa sankcijske liste
Prema javno dostupnim informacijama o predmetu, Dodikova strana pokušava uvjeriti američki sud da postoji osnov za sudsku kontrolu odluka američkih institucija.
Slučaj je formalno pokrenut i na osnovu američkog Zakona o upravnom postupku, odnosno Administrative Procedure Acta, što pokazuje da tužitelji pokušavaju osporavati zakonitost postupanja federalnih institucija, a ne samo političku odluku kao takvu. (Justia Dockets & Filings)
U medijskim izvještajima o tužbi navodi se da tužitelji traže uklanjanje podataka o sankcijama iz evidencija američkog Ministarstva finansija i OFAC-a, kao i mjere koje bi umanjile njihove posljedice kod banaka i drugih finansijskih institucija.
Dodikov tim, prema istim navodima, želi i zaštitu od mogućeg ponovnog sankcionisanja bez, kako tvrde, dovoljno čvrstog činjeničnog osnova.
Zašto su sankcije uopće uvedene?
Važno je, međutim, podsjetiti i na zvanično obrazloženje američkih institucija.
Kada je OFAC u januaru 2022. sankcionisao Milorada Dodika, američko Ministarstvo finansija navelo je kao razloge koruptivne aktivnosti, kao i poteze za koje je Washington tvrdio da ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. U saopćenju je navedeno i da je Dodik podržavao prenošenje državnih nadležnosti na Republiku Srpsku i stvaranje paralelnih institucija. (U.S. Department of the Treasury)
Američke sankcije kasnije su proširene i na članove njegove porodice i poslovnu mrežu. U oktobru 2023. Treasury je sankcionisao Igora i Goricu Dodik, zajedno s povezanim kompanijama, tvrdeći da su dio mreže koja omogućava Dodiku političku i finansijsku korist. (U.S. Department of the Treasury)
U junu 2024. OFAC je dodatno sankcionisao kompanije koje je opisao kao dio mreže za stvaranje prihoda povezane s Dodikom i njegovom porodicom. (U.S. Department of the Treasury)
To je važan kontekst jer će Dodikov pravni tim, ukoliko spor uđe dublje u meritum, morati odgovoriti upravo na zvanične razloge koje je američka administracija godinama navodila kao osnov za sankcije.
Autopen i pitanje Bidenovog odobrenja
Najviše pažnje privukao je dio pravne argumentacije koji se odnosi na korištenje takozvanog autopen uređaja, kojim se automatski reprodukuje predsjednički potpis.
Dodikovi advokati pokušavaju otvoriti pitanje da li je Joe Biden lično odobrio pojedine odluke koje su nosile njegov potpis i u kojoj je mjeri bio upoznat s njihovim sadržajem.
U medijskim izvještajima o tužbi navodi se i da se u tom kontekstu problematizira Bidenovo zdravstveno i mentalno stanje tokom perioda u kojem su neke odluke donesene.
Takav argument, međutim, sam po sebi ne znači da je neka odluka nevažeća. Za Dodikovu stranu mnogo bi važnije bilo dokazati da određena odluka nije predstavljala stvarnu volju tadašnjeg predsjednika ili da nije donesena u skladu sa zakonom.
Drugim riječima, pitanje nije samo ko je fizički stavio potpis na papir, nego ko je stvarno donio odluku.
Kako je 9. januar postao dio američke priče
U ovom slučaju pojavljuje se i obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske.
To nije potpuno iznenađenje ako se uzme u obzir ranija politika američkog Ministarstva finansija.
U martu 2024. OFAC je sankcionisao tri zvaničnika Republike Srpske zbog njihove uloge u organizovanju obilježavanja 9. januara te je u zvaničnom saopćenju naveo da je riječ o aktivnosti za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da je neustavna. Američko Ministarstvo finansija povezalo je te aktivnosti i s, kako je navedeno, podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i autoriteta Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. (U.S. Department of the Treasury)
Još u januaru 2025. Treasury je ponovo sankcionisao više osoba povezanih s organizovanjem obilježavanja Dana Republike Srpske, navodeći da su djelovali po Dodikovom nalogu. (U.S. Department of the Treasury)
Zbog toga Dodikov pravni tim sada pokušava 9. januar predstaviti iz drugačijeg ugla — kroz pitanja tradicije, identiteta i vjerskih prava.
Time se pred američkim sudom sudaraju dvije potpuno različite interpretacije istog događaja.
Schmidt također ulazi u argumentaciju
U tužbi se, prema objavljenim informacijama, spominje i Christian Schmidt.
Dodikova strana njegove intervencije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine pokušava staviti u širi kontekst političkih i institucionalnih pritisaka.
S druge strane, američke institucije su u ranijim obrazloženjima sankcija otvoreno isticale podršku autoritetu visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Treasury je, primjerice, prilikom sankcionisanja zvaničnika Republike Srpske 2024. njihove aktivnosti direktno povezivao s podrivanjem autoriteta tih institucija. (U.S. Department of the Treasury)
Zbog toga Schmidt u ovom predmetu nije tek usputno spomenuto ime. On je dio šireg političkog konteksta na kojem su se godinama zasnivale američke procjene situacije u BiH.
Trump kao dio političke pozadine
Posebno zanimljiv dio slučaja odnosi se na Donalda Trumpa.
Dodik je ranije javno podržavao Trumpa i pozivao srpsku dijasporu u Sjedinjenim Američkim Državama da glasa za njega.
Njegovi advokati sada, prema objavljenim detaljima tužbe, tu političku podršku pokušavaju povezati s tvrdnjom da su odluke Bidenove administracije mogle biti politički motivirane.
Ako bi takva tvrdnja postala jedno od ključnih pitanja postupka, pred Dodikovim pravnim timom bio bi težak dokazni zadatak.
Naime, zvanični dokumenti američkog Ministarstva finansija kao razloge sankcionisanja navodili su korupciju, destabilizirajuće djelovanje i aktivnosti povezane s podrivanjem Dejtonskog sporazuma, a ne Dodikovu podršku Trumpu. (U.S. Department of the Treasury)
Zato bi za tvrdnju o političkoj odmazdi bilo potrebno pokazati konkretnu vezu između Dodikove podrške Trumpu i odluka o sankcijama.
Prvo mora preživjeti proceduralnu fazu
Bez obzira na politički atraktivne dijelove tužbe, sam predmet trenutno prije svega zavisi od proceduralnih pitanja.
Sudski registar pokazuje da je američkim tuženima ranije određen rok za odgovor do 28. jula 2026. (Justia Dockets & Filings)
To znači da prije bilo kakve velike rasprave o Bidenu, autopen uređaju, Trumpu, Schmidtu ili 9. januaru sud mora odlučiti postoji li pravni osnov da predmet uopće nastavi.
Upravo tu bi mogla biti najveća prepreka za Dodikov tim.
Ako tužba ne prođe proceduralnu provjeru, najzvučnije tvrdnje možda nikada neće biti detaljno razmatrane pred sudom.
Ako je sud, međutim, pusti dalje, ovaj predmet mogao bi postati mnogo više od spora oko sankcijske liste.
Tada bi pred američkim federalnim sudom mogla biti otvorena pitanja o načinu donošenja odluka o sankcijama, političkim motivima izvršne vlasti i granicama sudske kontrole odluka Washingtona prema političarima sa Zapadnog Balkana.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
