Dok se Evropa bori s ekstremnim vrućinama, najnovije analize okeana i atmosfere već daju prve naznake kakvo bi vrijeme moglo obilježiti predstojeću zimu
Dok se veći dio Evrope suočava s intenzivnim toplotnim valovima i rekordno visokim temperaturama, meteorolozi već usmjeravaju pažnju na ono što nas očekuje tokom zime. Iako je do najhladnijeg dijela godine ostalo još nekoliko mjeseci, najnoviji klimatski modeli i analize stanja u okeanima već ukazuju na moguće vremenske obrasce koji bi mogli obilježiti predstojeću sezonu.
Prema analizi portala Severe Weather Europe, u sjevernom Atlantiku ponovo se razvija takozvana hladna anomalija ili "hladna kaplja", dok se istovremeno u tropskom dijelu Tihog okeana formira snažan Super El Niño.
Stručnjaci smatraju da bi upravo međusobni utjecaj ova dva velika klimatska sistema mogao imati značajan utjecaj na vremenske prilike u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Podaci pokazuju da je sjeverni Atlantik trenutno osjetno hladniji nego u isto vrijeme prošle godine, a posebno se izdvaja područje Golfske struje, gdje su temperature mora za nekoliko stepeni niže nego lani.
Prognoze ukazuju da bi se ova hladna anomalija mogla zadržati najmanje do 2027. godine, što znači da nije riječ o kratkotrajnoj pojavi već o dugoročnom klimatskom obrascu.
Istovremeno, modeli za decembar pokazuju da će kontrast između hladnog sjevernog Atlantika i toplog tropskog Pacifika ostati izražen. Meteorolozi smatraju da bi ova pojava mogla biti povezana s prelaskom globalnog klimatskog sistema u režim Super El Niña, budući da promjene temperature okeana često ukazuju na šire promjene u atmosferi.
Na osnovu trenutnih podataka i iskustava iz prethodnih godina, očekuje se formiranje područja visokog zračnog pritiska iznad Kanade, dok bi niži pritisak mogao dominirati iznad centralnih i južnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država.
Kada je riječ o Evropi, trenutne projekcije ukazuju na širenje područja visokog zračnog pritiska, što bi moglo donijeti više toplijih perioda kako zima bude odmicala.
To znači da bi veći dio evropskog kontinenta mogao imati blažu i topliju zimu od višegodišnjeg prosjeka, iako meteorolozi naglašavaju da se radi o veoma ranim sezonskim prognozama koje će se narednih mjeseci dodatno precizirati.
Stručnjaci zato upozoravaju da ove prognoze treba posmatrati kao prve naznake mogućeg razvoja vremenskih prilika, a ne kao konačnu prognozu zime.
