U prvih devet mjeseci ove godine državljanstva BiH odreklo se 2.198 građana

.
Potvrđeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, najviše bh. građana, i to njih 885, odlučilo je odreći se bosanskohercegovačkog, a uzeti pasoš Njemačke. Zatim slijede oni koji su uzeli državljanstvo Austrije, potom Hrvatske, Slovenije, Srbije, Nizomemske, Lihtenštajna, Crne Gore, Švicarske, SAD-a i Švedske

 

Uprkos pandemiji korona virusa zbog koje su mjesecima bila zaustavljena, a i dalje su ograničena putovanja širom svijeta, trend odricanja građana od bh. državljanstva nije zaustavljen. Iako je u odnosu na prethodne godine broj onih koji su se odrekli bh. pasoša u korist neke druge zemlje u prvih devet mjeseci nešto manji, ipak se mjeri hiljadama. Potvrdila je to za Fokus Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH

U periodu 01.01.2020. godine do 29.09.2020. godine. od državljanstva BiH se odreklo ukupno 2.198 osoba. S obzirom da se u 2019. godini državljanstva BiH odreklo 4.135 osoba, strogo statistički bi se moglo reći da se radi o izvjesnom smanjenju – kazala je Rulj za Fokus.

 

NAJVEĆI VAL

 

Prema podacima koje smo, uz aktuelne, ranije dobili od Ministarstva civilnih poslova, znači da je od rata do danas broj onih koji su se odrekli bh. državljanstva premašio 90.000!

Kako je Fokusu potvrđeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, u ovoj godini najviše bh. građana i to njih 885, odlučilo je odreći se bosanskohercegovačkog, a uzeti pasoš Njemačke.

 

Na drugom mjestu po brojnosti su bh. građani koji su uzeli državljanstvo Austrije i njih je 631, dok se 104 građana odreklo državljanstva BiH, a uzelo ono susjedne Hrvatske.

 

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. januara do 29. septembra ove godine 52 građanina ispisala su se iz knjige bh. državljana i upisala u knjigu državljana Slovenije, a njih 24 odreklo se bh. pasoša u korist Srbije.

 

U istom period devet Bosanaca i Herecgovaca zamijenili su BiH pasoš za onaj Nizomemske, osam njih za pasoš Lihtenštajna, sedam Crne Gore i četiri Švicarske.

 

Zaključno s jučerašnjim danom još po jedan građanin BiH uzeo je državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država i Švedske.

 

Inače, najveći val odricanja od bh. državljanstva zabilježen je 2002. i 2003. godine. U to vrijeme navršila se bila desetogodišnjica najvećeg egzodusa bh. državljana koji su u vrijeme agresije protjerani i spašavajući goli život napustili su BiH. Mnogi od njih su ispunjavajući zakonske uvjete evropskih zemalja odlučili uzeti pasoš zemlje u koju su izbjegli.

 

Prema nekim procjenama, nažalost, pravi bum odricanja od bh. državljanstva očekuje se u narednim godinama, kada građani koji masovno odlaze posljednjih dvije – tri godine steknu pravo da uzmu državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja.

 

S obzirom da ih zbog mogućnosti zaposlenja najviše odlazi u Njemačku, očekivati je da će ih najviše uzeti njemački pasoš. Naravno, ukoliko u međuvremenu vlasti u BiH ne učine veće napore od dosadašnjih kako bi barem sa zemljama gdje je najviše naših građana postigli sporzaum o dvojnom državljanstvu.

 

MILIONI MARAKA

 

Za sada Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danaska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima ima i značajan broj bh. državljana, da uz danski, zadrže i pasoš matične zemlje.

 

Poražavajuće je da vlasti u BiH u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računaju kao prihod. Tako se po tom osnovu, od taksi koje se naplaćuju za odricanje od državljanstva, u budžet BiH samo u zadnje dvije godine slilo oko pet miliona maraka.

 

Naime, taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.

 

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.

 

Ako se zna da je do 2006. godine taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosila oko 1.700 KM, nije teško izračunati da je BiH od svojih građana koji su se ispisali iz knjige državljana od kraja rata do danas ukupno naplatila desetine miliona maraka.

Izvor: