Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću nalazi se u izuzetno složenoj situaciji koju obilježavaju višemilionski dugovi, ozbiljan nedostatak medicinskog kadra, nefunkcionalna skupa oprema i, kako tvrdi nova uprava, dugogodišnje loše upravljanje ovom zdravstvenom ustanovom.
Na konferenciji za novinare, vršilac dužnosti direktora dr. Amel Kardašević zajedno s članovima Upravnog odbora iznio je niz podataka koji ukazuju na dubinu problema s kojima se bolnica suočava od njegovog imenovanja 17. novembra ove godine.
Opstrukcije i nedostupna dokumentacija
Dr. Kardašević je istakao da je po preuzimanju dužnosti zatekao zaključane kancelarije i nedostupne ključne dokumente, navodeći da je kompletan kabinet prethodnog direktora otišao na bolovanje. Zbog toga su, kako je rekao, pojedini važni podaci i danas nedostupni novom menadžmentu.
– Sistem je bio postavljen tako da pogoduje pojedincima, a ne ustanovi. Zbog toga smo zatražili sveobuhvatnu reviziju poslovanja od 2022. godine do danas – poručio je Kardašević.
Kadrovska kriza i više od 120 uposlenih na bolovanju
Bolnica trenutno ima ukupno 867 zaposlenih, od čega je 632 medicinskog i 235 nemedicinskog osoblja, što prema ocjeni nove uprave predstavlja jasan pokazatelj pogrešne kadrovske politike prethodnih godina.
Posebno zabrinjava podatak da je više od 120 zaposlenika trenutno na bolovanju, što čini oko 17 posto ukupnog broja uposlenih. Član Upravnog odbora Meho Rekić naveo je da su među njima i bivši rukovodioci, te da se veliki broj bolovanja vodi pod šifrom F, koja se odnosi na neuropsihijatrijska oboljenja, kao i zbog problema s kičmom.
Nova uprava je, kako je rečeno, pokrenula postupak provjere opravdanosti bolovanja, a u slučaju utvrđenih zloupotreba bit će pokrenute odgovarajuće inicijative.
Nedostatak medicinskog osoblja i specijalista
Dr. Kardašević je naglasio da bolnica bilježi hroničan nedostatak srednjeg medicinskog kadra, posebno medicinskih sestara i tehničara, dok je stanje s ljekarima specijalistima dodatno alarmantno.
Trenutno bolnica raspolaže sa svega šest anesteziologa koji pokrivaju sve hirurške grane, što direktno utiče na produženje lista čekanja i dovodi u pitanje održivost operativnog programa.
Za 2026. godinu, kako je potvrđeno na konferenciji, nije planirana nijedna nova specijalizacija, a Kardašević je otvoreno kritikovao raniju praksu dodjele specijalizacija i subspecijalizacija prema političkim i ličnim vezama, umjesto prema stvarnim potrebama bolnice.
Milioni uloženi, dugovi ostali
Uprkos finansijskoj konsolidaciji koju su obezbijedile Vlada Federacije BiH (18 miliona KM) i Vlada Unsko-sanskog kantona (21 milion KM), bolnica je u trenutku preuzimanja dužnosti novog direktora imala dug veći od sedam miliona KM.
Prema dostupnim podacima, oko 3,2 miliona KM godišnje troši se na sanaciju dugova, dok se približno milion KM godišnje izdvaja za troškove specijalizacija. Nova uprava smatra da je racionalnijim upravljanjem ovim sredstvima bilo moguće ostvariti veće efekte u razvoju bolnice i poboljšanju uslova rada.
Posebno su problematična ulaganja u skupu medicinsku opremu koja nikada nije stavljena u punu funkciju. Kao primjeri su navedeni operativni mikroskop za neurohirurgiju vrijedan više od 800.000 KM te hiperbarična komora u vrijednosti od gotovo 580.000 KM, koji nisu u upotrebi zbog neispunjenih tehničkih i kadrovskih uslova.
Problemi s infrastrukturom i objektima
Predsjednik Upravnog odbora Enes Mustafić upozorio je na ozbiljne propuste u adaptaciji bolničkih objekata, posebno u zgradi Kasindol. Iako je objekat gotovo završen, lift nije u funkciji, operacione sale nisu uređene prema propisanim standardima, a nisu osigurani ni sanitarni čvorovi za osobe s invaliditetom.
– Zbog ovih propusta angažovat ćemo nezavisne stručnjake koji će provjeriti opravdanost izvedenih radova i predložiti potrebne korekcije – istakao je Mustafić.
Planovi nove uprave
Pomoćnik direktora za medicinske poslove Izet Sulejmanović poručio je da je nova uprava fokusirana isključivo na pacijente i kvalitet zdravstvene usluge. Kako je naveo, na pojedinim odjelima već su značajno smanjene, a na nekim u potpunosti ukinute nerealne liste čekanja.
Na kraju konferencije, dr. Kardašević je poručio da ne obećava brza i laka rješenja, ali da će revizija jasno pokazati kako se bolnicom upravljalo proteklih godina.
– Ovo stanje nije nastalo preko noći. Imamo kvalitetne ljude i profesionalce, ali im treba dati priliku. Naš cilj su bolji uslovi rada, zadovoljniji uposlenici i, prije svega, sigurniji i zadovoljniji pacijenti – zaključio je.
Foto: Cazin.net Ilustracija
