Ne mogu se sjetiti nijedne presude za visokoprofilne slučajeve kriminala tokom trogodišnjeg boravka u BiH, kaže britanski ambasador.
Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson uvijek je zanimljiv medijima. No, prije intervjua za Oslobođenje poželio je prokomentarisati stavove dr. Adise Omerbegović-Arapović, profesorice sa Burch Univerziteta i potpredsjednice SBB-a za ekonomsku politiku i strateški razvoj, te članice Ekonomskog savjeta (vijeća) Vlade FBiH, koja je javno rekla da su članovi tog savjeta “dobili nemoralnu ponudu od jedne strane ambasade pod uslovom da potpišu ugovore o tome da neće kritikovati rad Vlade FBiH”.
- Ustvari, Ujedinjeno Kraljevstvo pruža široku podršku ne samo Vladi FBiH nego i Vijeću ministara i Vladi RS-a, kao i kantonima i opštinama. Uvijek smo bili u potpunosti otvoreni i transparentni po ovom pitanju. Štaviše, ja sam veoma ponosan na ono što smo postigli. Osim transportnih i energetskih strategija koje sam pomenuo, pomogli smo da se smanji birokratija i troškovi za kompanije, što im je uštedjelo milione. Mi naporno radimo da omogućimo novim kompanijama da se registruju online, u cijeloj BiH. Mi smo pružili tehničku i savjetodavnu podršku pri modernizaciji vaših zakona o radu i pri jačanju vaših finansijskih institucija. Pomogli smo pri restrukturiranju javnih preduzeća, tako da, prvi put u dugo godina, one imaju neto dobit. Radimo sa vašim pravosudnim institucijama, sa vašim sigurnosnim agencijama i sa vašim Oružanim snagama. I to sve radimo samo iz jednog razloga: zato što želimo da BiH postane stabilnija i prosperitetnija zemlja.
Govoreći na skupu posvećenom reformama u BiH, prije nekoliko dana ste istakli kako niko van granica ove zemlje ne može povjerovati u to da su politički lideri iz BiH spremni protraćiti godinu za izbornu kampanju. Čini li Vam se da takva upozorenja ne stižu do onih kojima su upućena, te da bi zbog toga i 2018. mogla proći bez vidljivog napretka BiH kada je riječ o integracijama?
- Sačekaćemo da vidimo šta će se desiti. Nije tajna da sam frustriran zbog gubitka zaleta i povratka na istrošene političke rasprave, umjesto fokusiranja na hitne socijalne i ekonomske reforme. Još ima pozitivnih aktivnosti. Naprimjer, po mom shvatanju, konačno se postiže dobar napredak u odgovaranju na Upitnik Evropske komisije o članstvu.
Interna korupcija
Ali je isto tako jednako jasno da, ako se ne usvoje ključne reforme, to može ugroziti prijavu Bosne i Hercegovine za status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ostavljajući po strani pitanje EU integracija, činjenica je da većina zemalja u regionu, da ne spominjemo ostatak Evrope i svijeta, ide naprijed brže od BiH. Pred vama su neki ozbiljni izazovi – da navedem samo najveću stopu nezaposlenosti mladih u svijetu i jednostavno ne možete sebi priuštiti da protraćite godinu ili dvije dok se ne formiraju nove vlade nakon opštih izbora 2018. godine.
Nakon što je visoka delegacija Komiteta za međunarodne poslove Doma lordova britanskog Parlamenta posjetila Sarajevo, ministar sigurnosti Dragan Mektić preporučio im je da od predstavnika pravosuđa naše zemlje traže pravdanje novca koji Vaša zemlja izdvaja za reformu tog sistema u BiH. Sa druge strane, za VSTVBiH jedina prepreka u provođenju preporuka Evropske komisije je nedostatak novca. Jeste li Vi zadovoljni borbom protiv korupcije i kriminala u BiH?
- Nisam upoznat sa bilo kojim dokazima o pranju našeg novca, i volio bih ih vidjeti ako postoje. Za vaše šire pitanje, ne, naravno da nisam zadovoljan borbom protiv korupcije i kriminala u BiH. Ne mogu se sjetiti niti jedne presude za visokoprofilne slučajeve takvog kriminala tokom mog trogodišnjeg boravka ovdje. Svima je jasno da sistem ne funkcioniše kako treba.
Kao i mnogi drugi međunarodni partneri, Ujedinjeno Kraljevstvo je značajno uložilo u reformu pravosuđa tokom dvadeset godina i nastavićemo ulagati. Nije sve tako loše. Ove sedmice, naprimjer, Vijeće ministara je usvojilo novu strategiju za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, čiji smo razvoj mi podržali. Ali, moramo biti iskreni: sve u svemu, veoma smo razočarani nedostatkom napretka. Postoji veliki broj ljudi u pravosudnom sektoru koji se istinski trude, ali oni se bore protiv prevelikog političkog uticaja, nekompetentnosti i interne korupcije.
Bez vladavine prava, BiH nikada neće postati potpuno stabilna i prosperitetna, strane investicije se neće povećati i građani će nastaviti da napuštaju zemlju. Mislim da glavni problem nije nedostatak novca, problem je nedostatak liderstva, osjećaja urgentnosti i volje. Ako je BiH spremna da radi više i brže, ja sam siguran da ćemo naći načine da vas podržimo. Naprimjer, mi bismo željeli da se usvoji novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, ali je napredak u tom polju bolno spor.
Članovi SNSD-a su od delegacije iz Velike Britanije tražili da se rješenja za Bosnu i Hercegovinu ne nameću sa strane, već da se ona traže unutar bh. institucija. Kako okarakterisati ovakav zahtjev upućen od predstavnika politike koja zagovara napuštanje sjednica državnog Parlamenta i zbog koje je u pitanje bio doveden ulazak BiH u Transportnu zajednicu zemalja jugoistočne Evrope?
- Ja sam shvatio da je glavna poruka delegata iz RS-a ta da nema dovoljno internog dijaloga u BiH, i sa tim se potpuno slažem. Zaista vjerujem da je nedostatak komunikacije srž problema u BiH. Političari, sa svih strana, nedovoljno razgovaraju jedni sa drugima. Prečesto se oslanjaju na međunarodnu zajednicu da prenosi poruke. To nije naš posao. Bez komunikacije ne može biti ni povjerenja. A bez povjerenja je vrlo teško krenuti naprijed. Mislim da su premijer Novalić i predsjednica Vlade Cvijanović uradili odličnu stvar u tome što usko sarađuju kako bi osigurali da se reforme usklade u oba entiteta. Da su drugi slijedili njihov primjer, neke od situacija koje ste pomenuli su se mogle izbjeći.
Predstavnici entitetskih vlasti nisu se uspjeli dogovoriti da sredstva od povećanja akciza na gorivo budu namjenska, sa jednim računom i bez mogućnosti da se taj novac troši za saniranje gubitaka u budžetima, a iz MMF-a se u međuvremenu čulo kako RS i nije u deficitu?! Da li je, recimo, rješenje da umjesto za 15, akcize budu povećane za pet feninga, odnosno na 15, kako stoji u prvobitnom sporazumu entitetskih vlada sa međunarodnim finansijskim institucijama?
- Nisam u poziciji da odredim kolike akcize trebaju biti. O tome vaše vlasti trebaju razgovarati sa MMF-om i EBRD-om. Ono što jeste jasno je da ćete bez akciza izgubiti značajne iznose u grantovima i niskokamatnim zaduženjima od EU, EBRD-a i drugih – sveukupno preko 500 miliona eura. A bez tog novca, nećete moći graditi autoputeve koji mogu pomoći da se poboljša vaš ekonomski rast u budućnosti.
Nepravična prednost
Mislim da problem ove zemlje nije preveliki dug. Problem je da se preveliki dio vaših zaduženja koristi za plaćanje plata i subvencija u preglomaznom javnom sektoru, umjesto da se finansiraju ulaganja koja donose dobit u ključnim sektorima. Ujedinjeno Kraljevstvo je pomoglo BiH da pripremi nove strategije za razvoj vašeg transportnog i energetskog sektora, ali ako vi niste spremni investirati u njih, onda smo mi protraćili naše vrijeme i novac.
Potpuno se slažem da treba postojati transparentnost u tome kako će se trošiti novac od povećanja akciza. Ponovo, i to pitanje se svodi na komunikaciju. Oni koji su na vlasti trebaju uvjeriti parlamentarne zastupnike da podrže zakon, trebaju da odgovore na legitimne zabrinutosti, ali i sami parlamentarni zastupnici moraju biti spremni da saslušaju objašnjenje i da konstruktivno reaguju na argumente koji su predstavljeni odgovorno.
Suštinu Reformske agende za BiH sročili ste u jednoj rečenici: preusmjerenje sa javnog na privatni sektor. Privrednici u BiH napretka ne vide, dok državni aparat raste. Kako stvari obrnuti u korist onih koji stvaraju nove vrijednosti?
- Sigurno da nije lako. Uvijek sam zatečen time kako političari ovdje provode više vremena u razgovoru o pozicijama nego o politikama. To je zato što toliko zavise od ogromnih sponzorskih mreža – u državnoj službi i u javnim kompanijama – kako bi tu zapošljavali one koji ih podržavaju. To znači da stranke na vlasti imaju nepravičnu prednost, jer se mogu oslanjati na ove glasove, bez obzira na to da li rade uspješno ili ne. To također znači da je vaša ekonomija neuravnotežena. Troškovi ovih sponzorskih mreža uveliko padaju na privatni sektor. Visoki porezi su ključni razlog zbog kojih je siva ekonomija toliko prisutna ovdje i zbog čega strani investitori ne ulažu. Samo privatni sektor može dovesti do nivoa ekonomskog rasta koji je potreban da se povećaju životni standardi i da se otvore radna mjesta za mlade. Ali, morate smanjiti poreska opterećenja kompanijama kako biste im omogućili da rastu.
Kako to postići? Jednostavan odgovor je – implementacijom Reformske agende. Već smo vidjeli koliko je to teško. Dijelom zato što političari smatraju da će modernizacija ekonomije smanjiti njihovu kontrolu novca i sponzorskih mreža. To je razlog zbog kojeg, naprimjer, postoji otpor da se uradi dubinska analiza BH Telecoma i HT Eroneta. Ali, ako se reforme ne implementiraju, međunarodno finansiranje će se zaustaviti, kao što se to u slučaju MMF-a već desilo. A to će početi da pravi stvarni pritisak da se smanji javna potrošnja.
Delegati kao prioritet
Kao dio ovog rada, prihvatili smo zvanični zahtjev Vlade FBiH da pružimo finansijsku pomoć pri uspostavljanju Ekonomskog vijeća. Uloga članova Vijeća je da daju neovisne savjete, stručnu i tehničku pomoć Vladi u razvoju i implementaciji Reformske agende, te da promoviraju i javnosti objašnjavaju ključne reformske aktivnosti. Vijeće uključuje neke od najvećih ekonomskih stručnjaka u BiH, i u potpunosti očekujem da će oni dati iskrene savjete i konstruktivnu kritiku Vladi FBiH kako bi se osiguralo da su reforme izuzetno kvalitetne. To je cijela poenta! U isto vrijeme, da bi se omogućilo da članovi Vijeća rade slobodno i konstruktivno, od njih se, naravno, očekuje da poštuju povjerljivost informacija koje dobiju zbog prirode svoje pozicije i da će svoje savjete upućivati interno Vladi FBiH. Tu nema ništa neobično, a sigurno nije nemoralno.
U izbornu 2018. godinu BiH će ući sa više prijedloga izmjena Izbornog zakona, o kojima predstavnici stranaka međusobno ne razgovaraju, pa se kompromis i ne može očekivati. Može li cijela država zbog nastojanja predstavnika političkih stranaka da sebi osiguraju o(p)stanak na vlasti doživjeti sudbinu Mostara?
- Naš stav je vrlo jasan. Izbori se moraju održati na vrijeme i moraju biti implementirani bez zadrške. To znači da je prioritet rad na promjenama u biranju delegata u Dom naroda FBiH, u skladu sa skorom odlukom Ustavnog suda BiH. Mi bismo, također, voljeli da se nađe rješenje za Mostar. Kontinuirani nedostatak demokratije u tom gradu je sramotan. Da bi se to desilo, naravno da je potreban hitan razgovor svih strana i volja da se nađe kompromis koji će Bosnu i Hercegovinu približiti standardima EU, a ne je udaljiti. Mi smo spremni da podržimo sve konstruktivne napore u tom pravcu.
Kako komentarišete prijedlog tuzlanskog gradonačelnika o promjenama Ustava FBiH, kojim bi se osnažile funkcije lokalnih zajednica nauštrb kantona, te time godišnje uštedjelo oko pola milijarde maraka?
- Čuo sam za to, ali ne znam detalje i nisam imao priliku da o tome razgovaram sa gradonačelnikom Imamovićem. Međutim, u principu sam zainteresovan za bilo koji prijedlog kojim Federacija BiH postaje funkcionalnija i efikasnija, sve dok ti prijedlozi ne krše vitalne nacionalne interese bilo koga konstitutivnog naroda.
(Izvor: Oslobođenje)
