Evropski dužnosnici i diplomati u posljednje vrijeme razmatraju dosad nezamislivu opciju kao odgovor na moguće prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući carine ili čak potencijalnu upotrebu američke vojske za zauzimanje Grenlanda, piše Politico.
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje evropske države bio jedan od najkraćih u historiji, saveznici Danske, kojoj pripada Grenland, imaju i druge načine pružanja otpora ako američki predsjednik odbije kompromis.
Američka baza kao poluga pritiska
Glavna poluga pritiska je velika mreža američkih vojnih baza u Evropi, koje SAD koristi za projiciranje svoje moći u Africi i na Bliskom istoku. Postavlja se pitanje zašto bi SAD zadržao pristup tim bazama ili tražio podršku savezničkih pomorskih, zračnih i obavještajnih snaga ako pokuša oduzeti suvereni teritorij članici NATO-a.
Tema je toliko osjetljiva da diplomati nastoje zadržati rasprave izvan službenih sjednica EU-a ili NATO-a. Ipak, pet dužnosnika i diplomata potvrdilo je Politico da se o mogućim protumjerama privatno raspravlja diljem kontinenta.
Evropa i ekonomski pritisak
Osim vojnih resursa, SAD se oslanja na Evropu kao ključnog trgovinskog partnera, a evropske vlade svake godine izdvajaju milijarde dolara za kupovinu američkog oružja, što predstavlja dodatnu polugu pritiska.
Neki dužnosnici upozoravaju da bi izravan izazov mogao eskalirati u potpuni prekid transatlantskih odnosa, dok drugi tvrde da je savez pod Trampom postao toksičan i da Evropa mora nastaviti svojim putem. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
- Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu - rekao je Makron svojim ministrima. "Ako bi suverenitet europske i savezničke države bio ugrožen, posljedice bi bile bez presedana. Francuska prati situaciju s najvećom pažnjom i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom." Jedan francuski dužnosnik naglasio je kako je "to izuzetno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ".
Temeljno neslaganje
Upozorenje francuskog predsjednika stiglo je dok su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda razgovarali s Trampovom administracijom u Vašingtonu.
Nakon sastanka s potpredsjednikom Džej Di Vensom i šefom diplomacije Markom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmussen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku.
- Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland - rekao je Rasmussen. "I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje."
Prijedlozi u Evropi – od blažih do radikalnih
Diplomati iz evropskih zemalja potvrdili su da se u glavnim gradovima raspravlja o načinima odgovora Trampu. Lakše opcije uključuju taktike odgađanja, lobiranje kod republikanaca u Vašingtonu, slanje savezničkih snaga na Grenland i kampanju odnosa s javnošću u Americi. Međutim, razmatra se i mogućnost prekida podrške američkim vojnim operacijama, pa čak i radikalni prijedlozi o preuzimanju kontrole nad američkim bazama.
- U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, uzvratit ćemo na neki način - rekao je jedan diplomat, dodavši da nitko ne želi javno govoriti o tome.
Priprema na sve scenarije
Glavni razlog suzdržanosti je činjenica da evropski saveznici smatraju Trampovu podršku ključnom za sigurnosna jamstva Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom. Istovremeno, mnogi ne mogu zamisliti da bi SAD doista silom zauzeo Grenland. "Možda je to pusto maštanje", rekao je diplomat, ali dodao: "Trebali bismo biti spremni na sve."
Jedan NATO diplomat upozorio je da bi takav potez bio "dvosjekli mač". "Korištenje baza kao aduta za pregovaranje – a to se može učiniti – rezultiralo bi obostranom štetom. Evropa bi dodatno izgubila sigurnosna jamstva, a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju platformu za napredne operacije", izjavio je.
Američka vojna prisutnost u Evropi
SAD je 2024. godine imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Evrope, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika, većinom stacioniranih u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. To uključuje najveću NATO bazu u Europi u Ramsteinu u Njemačkoj, zračne baze u Lakenheathu i Mildenhallu u Ujedinjenom Kraljevstvu te bazu Aviano u Italiji, ključnu za NATO-ovu zračnu moć južno od Alpa.
- To bi imalo katastrofalan učinak na američke operacije - rekao je Ben Hodžs, bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi. Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi "katastrofalan učinak", pri čemu Ramstein služi kao ključna platforma za operacije na Bliskom istoku i u Africi.
Hodžs tvrdi da bi Vašington prekidom suradnje izgubio i oko "polovicu" svojih obavještajnih sposobnosti. Evropa bi također mogla zaprijetiti prestankom kupovine američkog oružja; 2024. godine odobreni su ugovori u vrijednosti od 76 milijardi dolara, više od polovice ukupnog globalnog iznosa za SAD.
- Evropa može pomoći spasiti NATO i transatlantski odnos tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti poslušna i popustljiva - ekao je Hodžs.
Ovisnost SAD-a o evropskim bazama
Primjeri nedavne ovisnosti SAD-a o ecropskim bazama uključuju operacije protiv Irana i zapljenu ruskih tankera prošlog tjedna, pri čemu su korištene britanske baze. Zatvaranje baza je, prema riječima stručnjaka Džefrija Korna, "domaća odluka svake zemlje" i njihovo pravo.
Ipak, unatoč zabrinutosti, spor oko Grenlanda smatra se opasnom distrakcijom od glavnog zadatka – obrane Ukrajine. Diplomati priznaju da je bez američkih sigurnosnih jamstava nemoguće odvratiti Vladimira Putina od novog napada, zbog čega smirivanje Trumpa za sada ostaje prioritet. "Transatlantski odnos se mijenja", rekao je jedan dužnosnik EU. "Ne vraća se na staro."
Foto:Twitter
