Evropski dan podizanja svijesti o antibioticima obilježava se svakog 18. novembra s namjerom da ukaže na prekomjernuupotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija naovu vrstu lijekova. Antibiotici su lijekovi koji se koriste zaliječenje bakterijskih zaraznih bolesti, kao što su bakterijskeupale pluća, kožne infekcije ili upale mokraćnih puteva, uzrokovanih različitim vrstama bakterija, kažu u Institutu zazdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Istorijat
Prvi antibiotik otkrio je 1928. godine Aleksander Fleming čimepočinje nova era medicine. Fleming otkriva da plijesan"Penicillium notatum" uništava bakterijske kolonije. Na ljudimaje prvi put primijenjen 1941. godine. Liječena je upala pluća, sifilis i meningitis te druge ozbiljne bakterijske bolesti od kojihse prije pronalaska antibiotika masovno umiralo. Antibiotici suomogućili razvoj transplantacijske i rekonstruktivne medicine.
Za svoje otkriće Fleming je dobio Nobelovu nagradu, 1945. godine, ali je također i predvidio da će bakterije s vremenomrazviti mehanizme rezistencije (otpornosti) na antibiotike što se na žalost i dogodilo. Fenomen rezistencije nameće ozbiljanaograničenja u pogledu raspoloživih opcija za medicinskuterapiju mnogih bakterijskih infekcija.
U INZ.u ističu da po djelovanju antibiotici mogu bitibaktericidni - oni koji uništavaju bakterijske stanice ibakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice.
Za većinu zaraznih bolesti jednako su učinkovita oba tipa, no kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Prema spektru djelovanja razlikujemoantibiotike sa širokim spektrom djelovanja - koji djeluju na viševrsta bakterija, te sa sa užim spektrom djelovanja - koji djelujuna mali broj bakterijskih vrsta.
Pojava otpornosti na djelovanje
Od 1940. godine razvoj lijekova efikasnih protiv bakterijskihinfekcija i bezbijednih za primjenu, unijelo je revolucionarnepromjene u medicinsku terapiju. Morbiditet i mortalitet zbogantimikrobnih bolesti dramatično su smanjeni. Razvoj efikasnihantimikrobnih lijekova praćen je pojavom rezistencije(otpornosti) na te lijekove.
Ovo se moglo i očekivati, jer principi evolucije određuju da se organizmi genetski adaptiraju na promjene u okruženju. Vrijemeza diobu bakterija iznosi manje od 20 minuta, u toku nekolikosati stvori se više generacija, što obezbjeđuje dovoljno šanse zaevolucijsku adaptaciju.
Rezistencija na antibiotike kod bakterija širi se na tri načina - prenošenjem bakterija između različitih osoba, prenošenjemgena za rezistenciju između bakterija (obično na plazmidima), prenošenjem gena rezistencije između genetskih elemenataunutar bakterijske ćelije.
Stručnjaci INZ-a navode da razumijevanje mehanizma kojisudjeluju u nastajanju rezistencije na antibiotike izuzetno je značajno, kako za racionalnu primjenu ovih lijekova u kliničkojpraksi tako i za razvoj novih antibakterijskih lijekova radiizbjegavanja pojave rezistencije.
Preporuke
Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. Antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijamagornjih disajnih puteva, jer većina infekcija gornjih disajnihputeva su izazvane virusima i antibiotici nisu od pomoći, tako da ih je neophodno izbjegavati.
Povišena tjelesna temperatura nije znak da se trebaju primijenitiantibiotici. Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranjeotpornosti na antibiotike među "dobrim" bakterijama koje žive u ljudskom tijelu. Greška je uzimati manju dozu lijeka, mijenjatiinterval između doza ili skratiti vrijeme liječenja.
Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcijadisajnih puteva s obzirom da infektivne čestice zaražene osobebrzo sedimentiraju na površine i lako se dalje prenose rukama.
Ne treba stvarati kućne zalihe, koje se nerijetko upotrebljavajuprema vlastitoj procjeni za infekcije koje najčešće nisubakterijskog porijekla, čime se smanjuje djelotvornostantibiotika i raste bakterijska rezistencija. Odluku o primjeniantibiotika donijeti će ljekar na osnovu pregleda i nalaza, kažu u INZ-u.
Racionalna upotreba antibiotika može da doprinese prestankurazvoja i širenja rezistentnih bakterija i pomogne da antibioticisačuvaju svoju efikasnost i za buduće generacije. Ako želimosačuvati antibiotike kao djelotvorne lijekove, potrebno je djelovati u oba smjera - i poticanje industrije na razvoj novihantibiotika i racionalizacija potrošnje postojećih.
