Ponovljeni izbori u RS u februaru, Opći izbori u oktobru l Uslovni evropski pregovori najveći politički i institucionalni test u posljednjoj deceniji
Bosna i Hercegovina u 2026. ne ulazi samo u još jednu „tešku godinu“, nego u godinu političke i institucionalne odluke. Ovo je godina u kojoj se prelamaju evropski put, izborni ciklus i ekonomska realnost zemlje koja već dugo živi od odgađanja. Ako se u 2026. ne naprave ključni potezi, BiH rizikuje da narednu deceniju provede kao kandidat bez procesa i država bez jasnog smjera.
Evropski put
Centralni izazov ostaje odnos BiH prema Evropskoj uniji. Status kandidata više nije politički uspjeh, nego tehnička činjenica. Pravi test je hoće li BiH preći iz faze deklarativne Evrope u fazu stvarnih pristupnih pregovora.
Za to su nužna tri koraka koje domaća politika godinama izbjegava: usvajanje ključnih zakona, prije svega reformisanog Zakona o VSTV-u, jačanje vladavine prava i antikorupcijskog okvira; imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, s jasnim mandatom i političkom podrškom i prestanak simuliranja reformi kroz kozmetičke izmjene i parcijalna rješenja.
Bez ova tri elementa, evropski put ostaje floskula za domaću upotrebu, a ne realan politički proces.
Ova godina ogoljava stvarnost: ili će Bosna i Hercegovina iskoristiti kratak reformski prozor ili će evropski put ostati još jedna fraza, a stagnacija trajno stanje. Ključni izazov nije Brisel, nisu ni zakoni na papiru. Ključni izazov je politička volja da se prestane živjeti od odgađanja. Bez toga, nijedan izbor, nijedan fond i nijedna evropska deklaracija neće promijeniti putanju zemlje.
Dva čina: februar i oktobar
Političku dinamiku 2026. određuju dva odvojena izborna događaja, koja zajedno praktično blokiraju reformski prostor.
Prvi su ponovljeni izbori za predsjednika manjeg bh. entiteta Republike Srpske u 136 biračkih mjesta. Već u februaru BiH ulazi u izborni režim kroz ponovljene izbore za predsjednika RS. Ovi izbori nisu samo entitetsko pitanje, nego veliki ispit javnog mnijenja u RS i nagovještaj o izgledima opozicije da nakon više od dvije decenije kontinuirane vladavine skinu SNSD s vlasti.
Drugi, daleko veći politički lom dolazi u oktobru, s održavanjem Općih izbora u BiH. I dok u hrvatskom glasačkom tijelu čini se da i dalje nema ozbiljnije alternative HDZ-u, među probosanskim strankama ovi izbori bit će veliki test za stranke Trojke koliko su građani zadovoljni njihovom vladavinom u prethodne četiri godine te da li će kao politički pokret uopće ostati na okupu nakon izbora. Mnogi su već sada skloni najaviti veliki povratak SDA, no ostaje uvijek otvoreno pitanje o mogućim postizbornim kombinatorikama.
Kod Općih izbora krucijalno je pitanje uvođenje novih tehnologija – skenera i biometrije koji će značiti fer i poštene izbore, a za šta predstavnici međunarodne zajednice ne ostavljaju prostora za kompromis.
Politička blokada i kriza upravljanja
I bez izbora, BiH ima problem hronične nefunkcionalnosti vlasti. Fragmentiran sistem, višeslojna administracija i stalne blokade pretvorile su politiku u mehanizam očuvanja statusa quo. U 2026. to znači sporost u donošenju odluka, nemogućnost koordinacije reformi i zamjenu razvoja dnevnim političkim sukobima. Bez minimalnog konsenzusa o osnovnim ciljevima - evropski put, vladavina prava, ekonomski razvoj - država ostaje zarobljena u vlastitom ustrojstvu.
Ekonomija: Tiha kriza produktivnosti
Ekonomski izazovi 2026. nisu spektakularni, ali su dugoročno opasni: niska produktivnost i slab rast, prevelik i neefikasan javni sektor, zavisnost od doznaka i potrošnje i kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva. Stručnjaci su saglasni da su odluke Vlade Federacije o povećanju minimalca i zabrani rada nedjeljom s kraja 2024. znatno utjecale na usporavanje rasta i zaposlenosti u 2025. Dodatni pritisak dolazi iz EU kroz nova pravila tržišta i klimatske politike, uključujući mehanizme koji direktno pogađaju bh. izvoz. Bez modernizacije industrije i energetike, BiH gubi konkurentnost čak i prije punog ulaska na evropsko tržište.
Geopolitički i sigurnosni kontekst
Slaba i podijeljena BiH ostaje izložena vanjskim pritiscima i destabilizacijama. Evropski put u tom smislu nije samo administrativni proces, nego sigurnosni okvir. Odugovlačenje i neodlučnost povećavaju ranjivost zemlje u sve nestabilnijem regionalnom okruženju, ali svijetu u kojem se karte vodećih sila radikalno preslaguju. S nikad lošijom pozicijom na globalnom planu i vrlo skromnim kadrovima sa skromnim utjecajem u diplomatiji, BiH rizikuje da propusti historijsku priliku sebe pozicionirati u novom globalnom preslagivanju.
Foto: ilustracija
