No onda su tu mjere za škole i dječje vrtiće: nakon više od godine dana jedva iko može reći da je pandemija nekakvo iznenađenje, ali se još uvijek posvuda improvizira i zapravo ne zna šta i kako - sedam od deset upitanih ne razumije takav haos.
Tu je onda i nezadovoljstvo, zašto se konačno ne krene s redovnim testiranjem u mogućim žarištima zaraze.
Greška dolazi sa samog vrha
Isti broj upitanih se ne osjeća ugodno i zbog ovih golemih mjera podrške privredi: koje će biti posljedice svega toga je jedva kome jasno, tim prije što je dvije trećine upitanih nezadovoljno i kako političari objašnjavaju mjere protiv korone - da sad i ne spominjemo kako. J
er sve odluke se donose daleko od plenarne dvorane parlamenta gdje bi i rasprava bila izložena kritici javnosti, nego na sastancima kancelarke s predsjednicima pokrajinskih vlada, piše DW.
Sve ih je više koji za sve to krive politički vrh: zapravo je vlada kancelarke Merkel dobro prolazila u ispitivanjima - još prošlog mjeseca je zadovoljstvo iznosilo 55% - i to nije iznenađenje u krizi gdje su građani skloniji podršci vladi. Ali to vladu onda skupo košta kad se njezine mjere pokažu neučinkovitima - jer je broj novozaraženih i dalje razmjerno velik. Zato je sad zadovoljstvo palo već na 50%, a njih 49% je izrazilo i jasnu kritiku mjerama vlade.
64% upitanih je još uvijek zadovoljno kancelarkom Angelom Merkel - ona je i dalje najpopularnija političarka u ovoj zemlji - ali još prošlog mjeseca je zadovoljstvo kancelarkom bilo čak 5% veće. Najdublji pad popularnosti je doživio ministar zdravstva Jens Spahn (CDU): makar politika protiv (neučinkovitog) suzbijanja zaraze nipošto nije rezultat samo tog ministra, on plaća najveću cijenu i popularnost mu je pala za 12% na 39%.
Niko se ne ističe zaslugama
Ne prolazi mnogo bolje niti ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU): i on se zapleo u dilemi, kako zabranama spriječiti širenje pandemije, ali da ipak bude više ukidanja zabrana kako bi se pomoglo njemačkoj privredi. Ishod njegovog slaloma jest da mu je popularnost pala za 10% na 33%. Ukupno uzevši, odnosi političkih snaga su gotovo nepromijenjeni: CDU je izgubio jedan postotak i došao je na još samo 33% građana koji bi birali tu stranku na izborima, koalicijski partner SPD je dobio jedan postotak i još se drži kod 16%.
Alternativu građani još uvijek najprije vide u Zelenima (20%) makar su i oni izgubili jedan posto. AfD je i dalje oko 11% (+1%), a Liberali (-1) i Ljevica (+1) su se izjednačili kod 7%. Jer zapravo građani od svojih političkih stranaka jedva uopće čuju ono što hoće čuti.
Hoće li tome ikad doći kraja?
A to je bez ikakve sumnje - perspektiva izlaska iz ovog kućnog pritvora. Ma kolika je podrška mjerama zabrana, tako još samo 34% upitanih misli kako treba ustrajati na njima, 54% misli kako bi ih barem donekle trebalo ukinuti. Političari tu naveliko raspravljaju o normalnoj nastavi u školama i vrtićima, ali to građanima nije toliki prioritet (70% za popuštanje mjera) kolika im je muka zbog zatvorenih trgovina (82%), restorana (80%) i hotela (77%).
Nije mnogo manje nerazumijevanje zašto su zatvorena kina, pozorišta i muzeji (68% želi barem djelomično otvaranje), a 65% upitanih ne može ni bez svojih teretana i sportskih priredbi. Jasna je i poruka službenom Berlinu: 38% upitanih misli kako se sve treba određivati s političkog vrha (tome su naklonjeniji pripadnici lijevih stranaka), 58% upitanih želi to rješavati na lokalnoj razini i prema lokalnim okolnostima - makar tako neminovno dolazi do pravog kaosa različitih odredbi i uredbi diljem zemlje.
Ovo ispitivanje Deutschlandtrenda je opet provela agencija Infratest dimap 1. i 2. marta, dakle prije najnovijeg sastanka kancelarke s čelnicima njemačkih pokrajina. No kako smo čuli na raspravama u pokrajinskim parlamentima nakon najnovijih mjera produženog lockdowna, tu i dalje ne postoji sloga oko mjera suzbijanja pandemije.
