Upravni sud u saveznoj pokrajini Hessen u ponedjeljak je objavio presudu kojom je potvrdio raniju odluku vlasti da odbiju zahtjev kandidatkinje koja je željela raditi u pravosuđu, ali je jasno poručila da ne želi skidati maramu tokom suđenja. Sud u Darmštatu naveo je kako vjerska sloboda tužiteljke ima “značajnu ustavnu težinu”, ali da, prema njihovom tumačenju, mora ustuknuti pred drugim ustavnim principima prije svega načelom državne neutralnosti i pravom učesnika u postupku na vlastitu vjersku slobodu.
Kako se navodi u obrazloženju, tokom razgovora u sklopu procedure njenog prijema u pravosudnu službu, kandidatkinju su direktno pitali hoće li skinuti hidžab prilikom interakcije s učesnicima suđenja. Ona je odgovorila da to neće učiniti. Nakon toga, vlasti u Hessenu odbile su njen zahtjev, uz obrazloženje da nošenje “vjerski simbolične odjeće” tokom suđenja krši načelo državne neutralnosti i može narušiti povjerenje javnosti u nepristranost sudova.
Ovo nije prvi slučaj te vrste u Njemačkoj. U oktobru je sud u Donjoj Saskoj donio sličnu odluku protiv žene koja je željela služiti kao sutkinja porotnica, također noseći hidžab. Viši regionalni sud u Braunšveigu tada je zaključio da državni zakon zabranjuje sudijama vidljivo isticanje simbola koji odražavaju političke, vjerske ili ideološke stavove tokom suđenja, a ta zabrana, kako je naglašeno, podjednako važi i za profesionalne sudije i za porotnike.
Zagovornici vjerskih sloboda oštro su kritikovali ove presude, upozoravajući da se koncept “državne neutralnosti” sve češće koristi kao paravan za isključenje, a ne zaštitu jednakosti. Na društvenim mrežama i u javnim reakcijama poručuju da se ovakve odluke nesrazmjerno odražavaju upravo na muslimanke, stvarajući dodatne barijere njihovom zapošljavanju i napredovanju u pravosuđu i javnoj službi.
Kritičari upozoravaju da poruka koja se šalje mladim muslimankama u Njemačkoj nije nimalo ohrabrujuća: da za ulazak u pravnu profesiju moraju birati između vjerskog identiteta i profesionalne karijere, piše MiddleEastMonitor.
