I dijaspora i BiH željno iščekuju otvaranje granica

bih
Mišljenja sam da BiH kao država mora uspostaviti ozbiljnije, iskrenije odnose prema svojoj dijaspori, u svim oblastima i ohrabrivati uspješne da ulažu u svoju domovinu, kaže Halilović.

Nesmetan dolazak ljudi iz dijaspore od velike važnosti za zemlju njihovog porijekla. U BiH je 25. marta stupila na snagu zabrana ulaska strancima, u okviru preventivnih mjera za sprječavanje širenja korona virusa. Zbog mjera samoizolacije otežan je ulazak u BiH i građanima koji posjeduju bh. državljanstvo, a otvaranje granica najavljeno je za 1. juni što mnogi željno iščekuju.

Ponos BiH

Haris Halilović, istaknuti aktivista BiH u dijaspori, predsjednik Saveza dopunskih škola BiH, bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu naglašava da nedolaskom građana BiH koji žive u inostranstvu za vrijeme godišnjih odmora u domovinu, BiH kao država gubi, puno.

- U svakom smislu i pogledu. Prvo, ekonomski, jer će nedostajati novac koji dijaspora donese i potroši, što uopće nije malo niti zanemarljivo. Poznato je da, od početka juna do početka septembra, svake godine, dolaskom dijaspore, ožive mnoga mjesta i gradovi u BiH, da su pune ulice, ugostiteljski objekti, prodajni centri, od malih prodavnica do velikih trgovačkih centara, puna izletišta, hoteli, da u to vrijeme vlada ljepša, zdravija i pozitivnija atmosfera u cijeloj BiH. S druge, one ljudske, emotivne strane, Bosna i Hercegovina može biti ponosna na svoju dijasporu. Građani i građanke BiH u dijaspori su veoma vezani/e za domovinu, što svakodnevno dokazuju. Većina građana/građanki BiH u dijaspori je tijelom u svijetu, a dušom i srcem u svojim rodnim krajevima u Bosni i Hercegovini, kaže nam Halilović.

Prema njegovim riječima, i protekla dva i po mjeseca dijaspora je s velikom pažnjom pratila situaciju i dešavanja u domovini. Vođeno je i vodi se niz akcija pomoći.

- Želja građana/građanki BiH u dijaspori za posjetom domovini i u vrijeme ovogodišnjih odmora je ogromna. Kakva je situacija na granicama, može li se i kako najlakše do BiH, mora li se po ulasku u BiH ići u izolaciju, upiti su koje najčešće dobijamo ovih dana. Stoga smatram i apelujem na nadležne u BiH da iznađu načina da se i na ovaj način ublaže posljedice korona krize i omogući olakšan dolazak i boravak građana/građanki BiH iz dijaspore u domovinu. Naravno, uz sve neophodne mjere zaštite, jer su zdravlje i životi ljudi najbitniji. Vezivanje građana/građanki BiH u dijaspori za domovinu, pa i u ovoj kriznoj situaciji, osim ekonomskog faktora nosi i niz drugih pozitivnih stvari poput održavanja rodbinskih i prijateljskih veza, razmjene znanja i iskustava, uređenja i upravljanja imovinom u domovini, novih poslovnih kontakata i slično, naglašava naš sagovornik.

Na pitanje isplati li se ulagati trenutno u BiH koliko je to rizično u poljuljanoj ekonomiji nakon pandemije koronavirusa Halilović odgovara da "za razliku od emocija i vezanosti za domovinu građana BiH u dijaspori, na koje BiH treba biti ponosna, biznis je nešto drugo i on kod poslovnih ljudi isključuje spomenuto i gleda samo interes."

- Rijetko ko ulaže u zemlje nesigurnih zakonskih rješenja, zemlje u kojima su mito i korupcija skoro pa legalizovani. Ali, čini mi se da smo mi i tu malo drugačiji. Svakodnevno srećem ljude koji su pokrenuli ili pokreću razne poslove i u BiH. Mišljenja sam da BiH kao država mora uspostaviti ozbiljnije, iskrenije odnose prema svojoj dijaspori, u svim oblastima i ohrabrivati uspješne da ulažu u svoju domovinu, dodao je.

Prema nezvaničnim podacima, izvan granica Bosne i Hercegovine, u svijetu, danas živi više od dva miliona građana i građanki Bosne i Hercegovine i građana/građanki porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To je ogromno bogatstvo, to je rudnik zlata BiH kojeg ona, ako je suditi prema njenom odnosu prema dijaspori, nije ni svjesna. Većina njih se dobro snašla.

- Među njima je i dosta uspješnih u raznim biznisima, posebno oni koji spadaju u takozvanu drugu i treću generaciju naših građana u dijaspori. To je poluga koja može pomoći oporavku bh. ekonomije, bez astronomskih zaduživanja kod raznih evropskih i svjetskih fondova i uzimanja kredita koje će morati vraćati i naši unuci, zaključuje na kraju.

Rad sa dijasporom

I ekonomski stručnjaci ukazuju na značaj dijaspore na bh. ekonomiju, te upozoravaju kakvi bi mogli biti gubici u slučaju neotvaranja granica.

Profesor Vjekoslav Domljan, koji je dugo godina izučavao značaj dijaspore na bh. ekonomiju, kaže kad bi bilo sve kako treba BiH bi trebala imati strategiju razvoja koja bi se mogla zvati 4D, a jedno od to D je i dijaspora.

- Ona bi mogla biti od iznimnog značaja. Dovoljno je samo reći da prema ocjeni MMF-a stopa rasta bruto domaćeg proizvoda na osnovu suradnje sa dijasporom iznosi od 0,6 do 1,5 procentnih poena bruto domaćeg proizvoda. Ovo 1,5 odnosi se na centralnu Evropu, a značaj dijaspore u BiH je veći nego što je u prosjeku za centralnu Evropu. Ako bi radili sa dijasporom kako treba mogli bi povećati našu dugoročnu stopu rasta koja je tri posto na skoro pet posto. To znači rad sa dijasporom. Ali zato treba napraviti institucije kao što je niz drugih zemalja napravio, tvrdi Domljan.