Tim povodom, njih 36 uputilo je javno pismo podrške Aliju Lafdžioluu (Lafcioglu), jednom od turskih državljana čije izručenje Erdoan traži, ali i drugima čija se deportacija zahtijeva od Predsjedništva BiH.
U pismu se, između ostalog, navodi da Erdoan traži izručenje deset osoba, od kojih su, osim Lafdžiolua, njih još sedam profesori. O ovom profesoru u pismu se navodi sve u superlativu te da je protekle dvije decenije proveo radeći kao nastavnik matematike, a da su njegovi brojni učenici predstavljali Bosnu i Hercegovinu na svjetskim olimpijadama znanja i donijeli u našu zemlju veliki broj medalja.
Poštovati prava
Ističe se i da su rad profesora Lafdžiolua u kampovima znanja i njegovo zalaganje za rad s nadarenom djecom ostavili značajne tragove na bosanskohercegovačku omladinu i dali mladim ljudima izvanredne alate da BiH predstavljaju na svjetskoj sceni.
- Naš je stav da je vlast BiH dužna da poštuje prava i slobode profesora Lafcioglua i ostalih čije izručenje traže vlasti Turske te zahtijevamo od naših pravosudnih institucija da ne posustaju pod stranim pritiscima i da se drže zakona svoje države i osiguraju ovim ljudima osnovnu bezbjednost - poručili su oni.
Franjo Šarčević, viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu i jedan od inicijatora potpisivanja pisma podrške, za „Avaz“ je kazao šta je njega motiviralo za ovaj čin.
- Dvije stvari su me motivirale. Prva je osobne naravi, a to je činjenica da poznajem profesora Alija Lafdžiolua cijelu deceniju i gotovo smo prijatelji. Tako da je taj osobni prijateljski moment bio prvi, a drugi je što bih svejedno, i da ne poznajem bilo koga od njih, osjećao dužnost da stanem svakoga kome prijeti bilo koja vrsta torture u zemlji koja traži njihovo izručenje, a nema nikakvog osnova za to. Svi znamo o kakvim se suludim optužbama radi.
Tako da u konkretno Alijevom slučaju i ostalih ljudi, od kojih su među njih deset osam edukatori, profesori, nastavnici koji deceniju ili dvije predaju našim učenicima i pripremaju ih za takmičenja, proglasiti ih članom nekakve terorističke organizacije i na osnovu toga tražiti izručenje, to je suludo – kazao je Šarčević.
Erdoanov režim
Među potpisnicima pisma je i Tarik Haverić, politolog i filozofski pisac. U izjavi za „Avaz“ Haverić kaže da ne poznaje nikoga od ljudi čije izručenje traži turski predsjednik.
- Ne poznajem profesora, ali prepoznajem Erdoanov režim - kaže Haverić.
Erdoanove zahtjeve Haverić ocjenjuje kao apsolutni pritisak.
- Naravno da smatram pritiskom koji je dosadašnje državno vodstvo bosanskih vlasti učinilo prirodnim. Erdoan smatra da Predsjedništvo BiH može utjecati na pravosuđe, zato što on kao predsjednik Turske može utjecati na svoje pravosuđe. Konačno, cijela afera njegovog preuzimanja vlasti počela je tako što je u to vrijeme nezavisno pravosuđe uhvatilo njegovog sina u kriminalu.
Tako da je svaka prilika dobra da se skrene pažnja na to da nisu svi oni koji dolaze u BiH i predstavljaju se prijateljima dobronamjerni. Mi smo već imali slučajeve da kada su ovdje dodjeljivane plakete pa su ih oduzimali po nalogu iz Ankare. I oni koji mogu prosvjedovati na ovaj način, neka to čine. Ja sumnjam da to može znatno promijeniti stvar, ali mislim da je ovo nedopustivo - zaključio je Haverić.
I Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, dao je podršku profesorima na koje je Erdoan otvorio svojevrsni lov u BiH. Ni profesor Mujkić ne poznaje nikoga od progonjenih turskih državljana.
- Jedino sam čuo za profesora Lafdžiolua kada mu je oduzeta plaketa i bio sam, kao i veliki broj građana , izrevoltiran tim skandalom. U principu sam protiv svakog kršenja elementarnih ljudskih prava, pogotovo na način na koji je to uradio turski predsjednik koji bez ikakvih, prema mom mišljenju, valjanih dokaza, traži izručenja svojih neistomišljenika.
I apsolutno, to se ne može tražiti od Predsjedništva BiH. Postoji univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kojom je svakom ljudskom biću zagarantirano da ima ljudska prava i slobode i da niko ne može biti bez valjanog sudskog procesa procesuiran. Mislim da je riječ najprije o ljudskim pravima i slobodama koje BiH treba štititi – istakao je profesor Mujkić za „Avaz“.
Komšić posustao, hoće li i drugi?
Inače, potpisnici pisma podsjetili su da je Gradsko vijeće Sarajeva 2016. godine, na insistiranje tadašnjeg gradonačelnika Ive Komšića, već ranije posustalo dodjeljivanjem pa oduzimanjem Plakete Grada Sarajeva profesoru Lafdžioluu. Osim toga, Federalno ministarstvo uskraćivalo je njegovim bivšim učenicima priznanja samo zato što su pohađali institucije Bosna Sema.
- Sada je došlo na red da se Ali zajedno s još devet ljudi deportira u Tursku, gdje su stotine kulturnih i intelektualnih radnika i novinara već u zatvorima. Dvojica članova Predsjedništva (Milorad Dodik i Šefik Džaferović) pokazala su visoku razinu razumijevanja prema Erdoanovim željama, ispunjavanjem kojih bi se Bosna i Hercegovina dovela u situaciju da bude tužena i da eventualno izgubi na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, dok treći član (Željko Komšić) – nije imao komentara.
Nadamo se da se uspostavljeni model popuštanja pod pritiskom ipak neće prenijeti na najviši nivo institucija BiH i da će ova država zaštiti spomenute osobe i tako pokazati da se radi o suverenoj državi koja, prema međunarodnoj pravnoj regulativi, ima obavezu da štiti ljudska prava i slobode - zaključili su potpisnici pisma.
Spisak potpisnika pisma
U nastavku pogledajte ko je sve dao javnu podršku turskim državljanima čije izručenje iz BiH traži Erdoan.
Adisa Bolić, studentica, PMF, osvajačica dvije medalje na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi
Admir Beširević, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu
Adnan Fehratbegović, mr., dipl. ing. el.
Adnan Kreho, predstavnik BiH na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi 2014. u Krejptaunu
Amer Tikveša, književnik
Arslan Arnautović, student međunarodnih odnosa i evropskih studija
Asim Mujkić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
Azra Ahmić, Richmond Park College Sarajevo
Belma Alispahić, master student na Uppsala Univerzitetu
Boris Avdić, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu
Džurejdž Crnkić, nastavnik u International Primary School Sarajevo
Edis Hodžić, poduzetnik iz Istanbula
Ena Kukić, arhitektica
Enver Kazaz, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Esma Bajraktarević-Rožman, dipl. bibliotekar
Faris Hambo, student, PMF
Franjo Šarčević, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu
Harun Šiljak, Trinity College, Dablin
Imer Muhović, Institut de Ciències del Mar, Barcelona
Irfan Glogić, Matematički fakultet Univerziteta u Beču
Ivan Lovrenović, književnik
Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu
Jasin Hodžić, magistarski studij genetike na IBU
Jasmin Hasanović, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
Lejla Čamdžić, profesionalni istraživač za organizovani kriminal i korupciju, OSF Berlin/New York
Nedim Klipo, arhitekta
Nenad Veličković, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Nerzuk Ćurak, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
Neven Šimić, urednik Digitalne demokracije
Nino Berbić, Centar za fotografiju Sarajevo
Ornela Filipović-Mahmutović, profesor matematike, roditelj učenika Richmond Park Schoolsa Bihać
Salem Malikić, Simon Fraser University, Vankuver, Kanada
Tarik Haverić, politolog i filozofski pisac
Vedad Letić, mr., dipl. mat. - inf., bivši učesnik internacionalnih matematičkih olimpijada
Vera Lovrenović-Belonin, profesorica
Zoran Ljubičić, dipl. politolog i prof. DiLJP
Na kraju pisma upućen je i poziv za sve univerzitetske i druge javne i kulturne radnike da svojim potpisom daju podršku, a političare da pokažu minimum poštovanja prema svojoj zemlji.
Zainteresirani se mogu javiti putem jedne od sljedećih e-mail adresa: prometej.ba@gmail.com i imer91@gmail.com
