Hadžikadić pita gdje su nam prioriteti, mnogo je važnijih stvari od pjevačice ispred katedrale

Pogrešno se postavlja teza da je Denis Bećirović favorit protiv Bakira Izetbegovića. Također je pogrešno tvrditi da Bećirović donosi promjenu – dovoljno je samo pogledati sliku sa njegove promocije i vidjet ćemo tamo ukupno hiljadu godina u zbiru političara koji se vrzmaju u našoj politici zadnjih 25 godina. Od Radončića, do A-SDA, preko Kasumovića pa sve do Zvizdića i Kukića koji mu također daje podršku. Sve su to ljudi sistema koji je uspostavljen i kojem suvereno vlada etnonacionalizam, na čelu sa trojkom – Izetbegović, Dodik i Čović. Bosna i Hercegovina treba nove ljude, one koji znaju da uspostave drugačiji sistem vrijednosti i odnos prema politici. Jedan od tih ljudi je bez sumnje predsjednik Platforme za progres i kandidat Koalicije Država za člana Predsjedništva BiH, Mirsad Hadžikadić. Ove sedmice je profesor Hadžikadić sjajno secirao naše ''prioritete'', pa je sudeći prema medijskim objavama i  društvenoj raspravi, "najveći problem" u Bosni i Hercegovini i Sarajevu je postao nastup izvjesne Lidije Bačić. ''Nije nam problem što se država susreće sa agresivnim nasrtajima naših komšija, koji putem instaliranih unutrašnjih satelita provode politike federalizacije i secesije, vršeći blokade, bezakonje i podjele!'', napisao je Hadžikadić čime je pokazao je da je za razliku od Izetbegovića (čiji režim bespogovorno treba srušiti), Bećirovića (koji je više prihodovao iz državnog budžeta nego jedna smjena rudara tokom radnog vijeka) i Komšića (ako se Čović ne kandiduje, gubi smisao), novi čovjek. Čovjek koji može donijeti promjene u Bosni i Hercegovini.  

 

Analitičari o Dodiku: Izabrao je stranu, posljedice će trpiti RS

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pred svoj dolazak jasno definisao ko su Putinovi saveznici u Bosni i Hercegovini. Mada se to znalo, sada je Lavrov eksplicitno izjavio da su to Milorad Dodik i Dragan Čović. Dodik, za razliku od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, to i ne krije te će se sastati sa ministrom spoljnih poslova, a potom i s Vladimirom Putinom lično. Ovim će sebe Dodik gurnuti ravno ka dnu. Uprkos silnim ponavljanjima da BIH treba da bude neutralna i da se drži po strani u “konfrontaciji velikih sila”, ovim najavljenim sastancima Milorad Dodik je jasno i javno izabrao stranu, Putinovu Rusiju. Lavrov je podržao i Dragana Čovića u nastojanju da dobije izborni zakon po njegovoj mjeri. Bosna i Hercegovina može zahvaliti Ukrajincima što su zaustavili Ruse. Jer da je pao Kijev tokom prvih dana ruske agresije, nema sumnje da bi se dodatno probudili, ohrabrili i djelovali ruski pijuni u BiH – Dodik i Čović.

 

Politika Čovića i Hrvatske doživjela potop: Iz rezolucije EPP-a izbačeno legitimno predstavljanje

Njemačka okreće svoju politiku prema HDZ-u BiH, pa je tako Evropska narodna stranka (EPP – najbrojnija grupacija u Evropskom parlamentu) zadala žestok udarac politikama HDZ-a BiH, ali i politikama Hrvatske kao članice EU. Naime, tokom zasjedanja kongresa ove evropske stranke, usvojena je rezolucija u Rotterdamu, u kojoj se spominje i BiH. HDZ BiH je uz diplomatsku pomoć iz Hrvatske pokušavao u rezoluciju ugurati takozvano legitimno predstavljanje na kojem inzistira Dragan Čović kako bi sebi i svojoj partiji osigurao vječitu vlast.

Međutim, u konačnom dokumentu koji je danas usvojen nigdje se ne spominje legitimno predstavljanje, što je faktički težak poraz i za Čovića, ali i Republiku Hrvatsku. Inače, Kongres EPP-a prisustvovali su Dragan Čović i Bakir Izetbegović, kao posmatrači. Ono što je važno jeste i rat u Ukrajini koji je u potpunosti okrenuo stvari i očito otvorio oči EU da mora Balkan ugurati u zapadnu sferu interesa. Tu Čović nema šta tražiti. On je svakako na ruskoj strani. Plašt ''nosioca europskih vrijednosti'' otišao je u nepovrat.

 

Prijedor se danas sjeća: Na rukama su nosili bijele trake, samo zbog imena

Mirnom šetnjom sa bijelom trakom oko lijeve ruke i ove godine obilježio se Dan bijelih traka u Prijedoru i svim drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine. Obilježavanje Dana bijelih traka je podsjećanje na 31. maj 1992.godine kada je Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke. Ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece. Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napadima na Kozarac 24. maja te otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.

Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine. Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora.

 

Preminula Segmedina Srna-Bajramović

Na sarajevskom groblju Bare ove sedmice je sahranjena novinarka i političarka Segmedina Srna-Bajramović. Sahrani, kao i vrlo emotivnoj komemoraciji prisustvovao je veliki broj građana. Na komemoraciji su se obratili oni sa kojima je sarađivala kao novinarka, političarka, prijatelji. Između ostalih, novinarka BHT1 Maja Miralem-Čengić je poručila da je Srna-Bajramović bila simbol drugarstva i socijaldemokratije. Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a čiji je član bila tokom cijele političke karijere, je kazao da će Segmedina u "boljem svijetu imati zagarantirano mjesto". Urednik emisije RatArt kulturnog programa Televizije Bosne i Hercegovine, a koja se emitovala tokom rata, Senad Zaimović je istakao da je bila "naša srna, lavica, drugarica, voljena i cijenjena. Stvarali smo program koji je značio nadu u ratu". Segmedina Srna-Bajramović je iznenada, nakon srčanog udara, preminula 31. maja u 49. godini. Nakon višegodišnje novinarske karijere, postala je članica SDP-a. Bila je potpredsjednica Glavnog odbora SDP-a, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH.

 

Zmajevi u finišu izvukli remi u Finskoj

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercgeovine remizirala je na startu Lige nacija sa Finskom 1:1 u Helsinkiju. Reprezentativci Bosne i Hercegovine ušli su dobro u meč, ali je brzo Finska preuzela igru u svoje ruke. Finska je povela u najgorem mogućem trenutku za izabranike Ivayla Peteva. Igrala se 45. minuta, a Nicholas Walsh poslije upotrebe VAR tehnologije dosudio je penal i pokazao Sanjinu Prciću žuti karton zbog igranja rukom u 16-tercu BiH. Igranju rukom fudbalera Strasbourga prethodio je šut Rasmusa Schullera. Petve je mijenjao u nastavku. Dvostruku izmjenu napravio je u 57. minuti. Amer Gojak je zamijenio Miralema Pjanića, a Luka Menalo u igru je ušao umjesto Radeta Krunića. I tu se nešto pokrenulo. Treću izmjenu Petve je napravio u 68. minuti. Dino Hotić ušao je u igru umjesto Jusufa Gazibegovića. Selektor BiH bacio je u posljednjih 10 minuta sve karte u napad. Prevljak je zamijenio Hadžiahmetovića. To se ispostavilo kao ključni potez Peteva, jer je Prevljak pogodio u 93. minutu za konačnih 1:1.