Istraga portala Drop Site News otkrila je da je stalna misija Izraela pri Ujedinjenim narodima još od 2016. godine postavljala sigurnosnu opremu i kontrolisala pristup stanu u Njujorku koji je bio pod kontrolom Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein), a koji je koristio bivši izraelski premijer Ehud Barak.
Prema dokumentima koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, izraelski zvaničnici su od početka 2016. godine neposredno sarađivali s Epstinovim osobljem u vezi s osiguranjem rezidencije.
Iako je nekretnina formalno bila registrovana na kompaniju povezanu s njegovim bratom Markom Epstinom (Mark Epstein), u izvještaju se navodi da je stvarnu kontrolu nad zgradom imao Džefri Epstin. Stanovi u objektu često su ustupani njegovim saradnicima, a pojedine jedinice služile su i za smještaj maloljetnih modela.
Ehud Barak obavljao je funkciju premijera Izraela od 1999. do 2001. godine. U skladu s izraelskim zakonodavstvom, bivši premijeri po isteku mandata imaju pravo na državnu sigurnosnu zaštitu. Objavljeni dokumenti ukazuju na operativnu saradnju između izraelske misije pri UN-u i Epstinovog poslovnog sistema kada je riječ o obezbjeđenju stana.
Rafi Šlomo (Rafi Shlomo), nekadašnji direktor službe za zaštitu pri izraelskoj misiji i šef Barakovog sigurnosnog tima, lično je nadzirao kontrolu pristupa stanu. Provjeravao je pozadinu Epstinovih zaposlenika i osoblja za čišćenje te održavao sastanke radi koordinacije postavljanja nadzornih uređaja u objektu.
Prema navodima istrage, građevinske i strukturne izmjene koje je provodila izraelska vlada morale su imati Epstinovo odobrenje. U januaru 2016. godine, supruga Ehuda Baraka, Nili Priell (Nili Priell), u prepisci putem elektronske pošte s njegovom dugogodišnjom asistenticom Lesli Grof (Lesley Groff), razgovarala je o instaliranju alarma i sistema nadzora. Priell je navela da sistem podrazumijeva senzore na prozorima i mogućnost daljinskog pristupa.
- Mogu neutralizirati sistem na daljinu, prije nego što nekome zatreba da uđe u stan - napisala je Priel.
- Sve što treba uraditi je nazvati Rafija iz konzulata i obavijestiti ga ko i kada ulazi."
Grof je kasnije Baraku i Priel potvrdila da je Epstin lično odobrio fizičke izmjene u stanu, poručivši: "Džefri kaže da mu ne smetaju rupe u zidovima i da je sve ovo sasvim u redu!"
Tokom 2016. i 2017. godine komunikacija između izraelske misije i Epsteinovih predstavnika se nastavila, prvenstveno u vezi s organizovanjem pristupa za domaćice te planiranjem kasnijih Barakovih boravaka u stanu.
Nakon što je Džefri Epstin 2019. godine preminuo u njujorškom zatvoru, gdje je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije, Barak je pokušao umanjiti značaj njihove povezanosti. Naveo je da su se sastajali, ali je negirao da je Epstin finansirao ili plaćao njegove aktivnosti.
Politički protivnici u Izraelu iskoristili su ovu vezu protiv Baraka. Premijer Benjamin Netanjahu, pozivajući se na novoobjavljenu dokumentaciju, ocijenio je da ona kompromituje upravo Baraka, a ne državu Izrael. Netanjahu je izjavio:
- Neobično blizak odnos Džefrija Epstina s Ehudom Barakom ne sugeriše da je Epstein radio za Izrael. Dokazuje suprotno - optužujući Baraka da sarađuje s "anticionističkom radikalnom ljevicom" kako bi potkopao aktuelnu vladu.
Jonij Koren (Yoni Koren), dugogodišnji Barakov saradnik koji je preminuo 2023. godine, takođe je često boravio u stanu u Ulici 66. Prema kongresnim istragama i procurjelim porukama elektronske pošte, Koren je u tom objektu odsjedao više puta, uključujući 2013. godinu, kada je obavljao dužnost šefa kabineta u izraelskom Ministarstvu odbrane.
Dodatni zapisi navedeni u izvještaju pokazuju da je Koren nastavio koristiti stan tokom svojih boravaka u Njujorku radi medicinskog liječenja, sve do Epstinovog posljednjeg hapšenja 2019. godine. Time se, kako se navodi, dodatno oslikava dugotrajan odnos izraelskih zvaničnika s mrežom nekretnina koje su bile pod Epstinovom kontrolom.
Barak je javno izrazio žaljenje zbog veza koje je imao s Epstinom. Iako je Epstin još 2008. godine priznao krivicu za podvođenje maloljetne osobe radi prostitucije, nakon čega je osuđen na zatvorsku kaznu, Barak je i poslije toga održavao bliske lične i poslovne kontakte s njim.
Bivši izraelski premijer tvrdio je da za puni obim Epstinovih zločina nije znao sve do pokretanja šire savezne istrage 2019. godine.
Foto: Facebook
