Prema izlaznoj anketi izraelskog javnog emitera Kan, stranka Likud premijera Benjamina Netanjahua osvojila je najviše glasova na izborima održanim u utorak, ali nijedan od dva glavna politička bloka nema dovoljno mandata za formiranje vlade.
Prema projekcijama, Likud bi mogao osvojiti 25 od ukupno 120 mjesta u Knesetu, dok bi stranka Jašar (Yashar), koju predvodi Gadi Ajzenkot (Gadi Eisenkot), dobila 21 mandat.
Ipak, blok protiv Netanjahua, predvođen Ajzenkotom, mogao bi imati ukupno 53 mandata, u poređenju s 50 mandata bloka koji podržava aktuelnog premijera. Arapske stranke, koje se protive Netanjahuu, ali nisu dio cionističkog bloka protiv njega, mogle bi osvojiti 17 mandata.
Za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 61 od 120 zastupnika, što znači da, prema ovoj anketi, nijedan blok nema potrebnu većinu.
Ko su ostali dobitnici mandata?
Prema izlaznoj anketi, stranka B'Jahad (B’Yachad) Naftalija Beneta (Naftali Bennett) mogla bi osvojiti 14 mandata.
Zajednička lista arapskih stranaka i ljevičarski Demokrati mogli bi dobiti po 10 mandata, dok bi Izrael naš dom (Yisrael Beytenu), stranka Avigdora Libermana (Avigdor Lieberman), mogla osvojiti osam mandata.
Krajnje desna stranka Jevrejska snaga (Otzma Yehudit) i islamistička stranka Ra'am mogle bi dobiti po sedam mandata.
Ultraortodoksne stranke Šas (Shas) i Ujedinjeni judaizam Tore (United Torah Judaism), kao i Religijski cionizam (Religious Zionism) Becaela Smotriča (Bezalel Smotrich), prema projekcijama bi osvojili po šest mandata.
Dvije manje stranke, Rezervisti – ekonomska stranka i Narod Izraela, prema izlaznoj anketi mogle bi ostati ispod izbornog praga od 3,25 posto i ne ući u Kneset.
Slijede pregovori o koaliciji
Iako Likud ima prednost u broju mandata pojedinačne stranke, formiranje vlade ostaje neizvjesno. Očekuje se da će Netanjahu prvi pokušati sastaviti koaliciju jer njegova stranka ima najviše mandata, ali nije isključeno da nijedan blok neće uspjeti osigurati većinu.
U tom slučaju Izrael bi mogao ponovo izaći na izbore za nekoliko mjeseci, što bi podsjećalo na političku krizu iz perioda od 2019. do 2022. godine, kada je održano pet izbornih ciklusa.
Foto: Screeenshot/X
