Dok se nacija sprema za još jednu političku pat-poziciju i borbu između "gospodina Sigurnosti" i bivšeg generala, rješenje o dvije države u potpunosti je nestalo iz glavnih tokova izraelske politike
Izraelci izlaze na birališta na izborima koje mnogi smatraju jednima od najpresudnijih u historiji zemlje.
Ankete objavljewe u petak sugerišu da je aktuelni premijer Benjamin Netanyahu u mrtvoj trci s bivšim načelnikom generalštaba Gadijem Eisenkotom za funkciju premijera, prenosi BBC.
Međutim, prema predviđanjima, nijedan od njihovih političkih blokova neće osvojiti 61 mandat potreban za formiranje većinske vlade, što znači da predstoje sedmice ili mjeseci političkog cjenkanja.
Sistem proporcionalne zastupljenosti u Izraelu znači da su vlade oduvijek bile koalicione, a borba za vlast znala je dovesti, i dovodila je, do neočekivanih saveza. Ali ovi izbori djeluju posebno neizvjesni, a linije razgraničenja su već povučene.
Eisenkot, koji predvodi novoformiranu stranku Yashar, glavna je figura takozvanog "bloka za promjene", skupine stranaka koje imaju ideološke razlike, ali dijele zajednički cilj - smjenu Netanyahua. Ostali lideri u ovom bloku su bivši premijer Naftali Bennett i Avigdor Lieberman, obojica desničari sa čvrstim stavovima o sigurnosti, te Yair Golan, bivši general lijevog opredjeljenja.
Za Netanyahua, giganta izraelske politike koji je prvi put postao premijer 1996. godine, povratak na vlast ovisit će o još jednom savezu s krajnjom desnicom i ultraortodoksnim strankama koje čine njegovu trenutnu vladajuću koaliciju - najdesniju u historiji Izraela.
U utrci su i dva bloka arapskih stranaka, s obzirom na to da oko petine stanovništva Izraela čine Arapi, od kojih se mnogi izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela. U teoriji, oni bi mogli biti presudni jezičak na vagi. Međutim, sve vodeće jevrejske stranke, osim jedne, isključile su mogućnost saradnje s njima.
U utorak u 22:00 po lokalnom vremenu (20:00 GMT), izraelske televizijske kuće objavit će izlazne ankete. One će dati određeni uvid u smjer glasanja, ali mogu značajno odstupati od konačnih rezultata.
Širom zemlje, Izraelci će se okupljati kako bi pratili pristizanje rezultata. Netanyahuov Likud okuplja se u Jerusalemu, a Eisenkotov Yashar (formiran tek prošle godine) u Tel Avivu.
Kampanju je obilježilo pitanje sigurnosti, pri čemu opozicioni blok žestoko kritikuje Netanyahua zbog nezabilježenog sigurnosnog propusta koji je doveo do napada predvođenih Hamasom 7. oktobra na Izrael, u kojima je ubijeno skoro 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta u Gazu. Opozicija insistira na nezavisnoj istražnoj komisiji o napadima, čemu se Netanyahu dugo protivio, tvrdeći da bi bila pristrasna protiv njega.
Također ukazuju na ono što smatraju prijetnjama po demokratiju pod Netanyahuom, protiv kojeg se vodi sudski postupak zbog optužbi za korupciju (što on poriče) i koji i dalje gura kontroverzne planove reforme pravosudnog sistema, što je izvelo masovne proteste prije napada 7. oktobra.
Uprkos napadima opozicije, Netanyahu se ponovo predstavio kao "gospodin Sigurnost", ističući strateške pobjede u izraelskim ratovima širom Bliskog istoka i svoj blizak odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U nedjelju je izraelski Channel 12 objavio da je Netanyahu u posljednji čas zagovarao vojnu akciju koja bi mogla izazvati sukob s Iranom uoči izbora, ali da se tome usprotivio načelnik generalštaba Eyal Zamir. Narednog dana, CNN je izvijestio da je pokušao nagovoriti i Trumpa da izvede nove udare na Iran, ali da je Trump odbio dati zeleno svjetlo. Netanyahu je demantovao oba izvještaja.
Također je dospio na naslovnice u posljednjim danima kampanje objavom fotografije generisane umjetnom inteligencijom koja prikazuje nuklearnu bombu kako pada na Tel Aviv, uz upozorenje da je on jedini lider koji može zaštititi Izrael "ako Iranci nabave nuklearno oružje". Eisenkot ga je zbog toga nazvao "histeričnim".
Eisenkot ima uglavnom sličan stav kao Netanyahu u pogledu Gaze i obećao je okončati vladavinu Hamasa na toj teritoriji u roku od 18 mjeseci, putem mirovnog plana predvođenog SAD-om ili, ako bude potrebno, vojnim sredstvima. Izrael nastavlja sa svakodnevnim udarima na tu teritoriju otkako je prošle godine dogovoreno primirje, navodeći da su meta operativci Hamasa.
Eisenkot uglavnom podržava izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, koja su nelegalna prema međunarodnom pravu, ali se želi obračunati s ekstremističkim jevrejskim doseljenicima čiji su napadi, prema podacima UN-a, na rekordno visokom nivou. Također je govorio o stvaranju uslova za "autonomiju ili 'državu minus'" za Palestince, pod konačnom izraelskom sigurnosnom kontrolom.
Rješenje s dvije države - stvaranje nezavisne palestinske države koja bi u miru postojala pored Izraela - gotovo je potpuno nestalo iz glavnih tokova izraelske politike.
Iako se izbori često posmatraju kao direktni okršaj Eisenkota i Netanyahua, moguće je da na vlast dođe i treći lider, ukoliko bi uslovio podršku svoje stranke koaliciji dobijanjem premijerske funkcije.
Ishod kojeg se mnogi pribojavaju jeste politički pat-položaj: situacija u kojoj nijedan blok ne može ostvariti većinu, a manjinska vlada se ne može formirati.
U tom scenariju bili bi raspisani novi izbori, a Netanyahu bi ostao na funkciji tehničkog premijera. Između 2019. i 2022. godine, Izrael je održao pet odvojenih izbora jer stranke iznova nisu uspijevale ostvariti saradnju.
FOTO: X
