Bosna i Hercegovina već godinama tone u demografski ponor, a najnoviji podaci to u potpunosti potvrđuju. Prema evidencijama Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), u periodu od 2023. do 2025. zabilježen je kontinuiran pad nataliteta u cijeloj državi, uz istovremeni rast mortaliteta.
U 2023. godini rođeno je 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, dok je zaključno s 27. oktobrom 2025. evidentirano svega 23.663 novorođenih - skoro 9.500 manje nego prije samo dvije godine. Najviše beba rođeno je u Federaciji BiH (15.341), zatim u Republici Srpskoj (7.738) i Brčko distriktu (584).
Bez ikakve strategije
Istovremeno, negativan prirodni prirast zabilježen je u gotovo svim kantonima Federacije BiH, izuzev Zapadnohercegovačkom i Sarajevskom. U periodu januar-oktobar 2025. godine u Federaciji je rođeno 12.519 beba, dok je umrlo 17.016 stanovnika. Godinu ranije razlika je bila još poraznija - 15.375 rođenih naspram 20.195 umrlih, što je rezultiralo prirodnim padom od 4.820 stanovnika.
Ovakav scenarij nije došao iznenada, a na njega je još prije više od 20 godina upozoravao prof. dr. Jusuf Žiga
- Unutar bosanskohercegovačkog društva tada su već bili vidljivi alarmantni negativni demografski trendovi - pad fertiliteta i nataliteta, rast mortaliteta i ubrzano starenje stanovništva - istakao je Žiga za Faktor podsjećajući da je ratni demografski slom, ubistva i progoni mladih ljudi trajno osiromašio biološki potencijal zemlje.
Kako naglašava, rijetki su, a među njima i sam profesor, tada upozoravali da je nužno krenuti u ozbiljnu, dugoročnu pronatalitetnu politiku.
- Oni koji su trebali da to čuju nisu htjeli da čuju, a još manje da uvaže. Sve se radilo kampanjski na "horuk", a demografija ne trpi improvizacije. To je posao koji rezultate daje tek za 20 ili 30 godina - upozorava Žiga.
Danas, kaže, živimo posljedice tog ignorisanja.
- Stalno sam govorio - ovo će postati zemlja staraca i pustarica. To nas čeka, pa zaista danas odvratno zvuče političke priče o "mom entitetu", "mom kantonu". Čijem, kad postajemo zemlja staraca. Ko će sutra tu živjeti - pita Žiga.
Masovni odlazak mladih
Uz pad nataliteta, ključni problem je i masovni odlazak mladih, posebno obrazovanih ljudi.
- Stvara se ambijent u kojem mladi nemaju ni ekonomsku, ni socijalnu, ni političku sigurnost. Prijetnje ratovima, krize, nestabilnost - mladi imaju jedan život i neće se kockati s njim - ističe profesor, dodajući da ne postoji veći gubitak za jedno društvo od odlaska mladog i školovanog čovjeka.
- Ali kome ćete vi to reći, ja to ponavljam kao papagaj godinama, i sebi sam dojadio, kad oni koji trebaju da to čuju neće, a još manje da te uvaže - ističe Žiga.
Iako je pad nataliteta globalni trend, Žiga naglašava da je BiH mogla proći prirodnu demografsku tranziciju i stabilizirati se blizu pozitivne nule.
- Umjesto toga, mi smo otišli u ambis. Druge zemlje stvaraju sistem u kojem se ljudi ne boje imati djecu - da majka neće izgubiti posao, da će imati vrtić, sigurnost i podršku. Kod nas je trudna žena na konkursu prva koja bude eliminisana - upozorava.
Ovo su, kako kaže, najgori mogući demografski trendovi koji se mogu desiti.
- Nažalost mi smo u njima - zaključuje profesor.
Foto: Screenshot/Ilustracija
