Dok globalna akcija podsjeća na važnost očuvanja prirode, u Bosni i Hercegovini ključni problem ostaje nekontrolisano korištenje prostora i izostanak sistemskih rješenja
Sat za planetu Zemlju je inicijativa pokrenuta 2007. godine u Sydneyu koja je u svom početku djelovala lokalno i podrazumijevala gašenje svjetla na jedan sat. Danas je to volonterska akcija koja obuhvata čitav svijet.
Pod sloganom "Najveći sat za Zemlju", večeras, od 20:30 do 21:30 sati, održat će se 20. jubilarno izdanje ovog jednostavnog, ali snažnog, simboličnog čina čiji je cilj okupirati pažnju miliona građana širom Planete i podstaći ih da razmišljaju o njenom očuvanju.
- Na taj način šaljemo poruku poruku da smo svesni koliko naši svakodnevni izbori utiču na Planetu i njene resurse, ali i na sav živi svet. Sat za planetu Zemlju je jednokratna akcija koja nas poziva da razmišljamo dugoročno. Nije bitno samo šta radimo tih 60 minuta, već kakve izbore pravimo ostalih 8.759 sati u godini, kaže za Oslobodjenje.ba Aleksandra Ugarković iz organizacije Svjetski fond za prirodu (World Wide Fund for Nature - WWF).
Ova organizacija nudi raznovrsne opcije koje građani mogu da primijene, a čime pokazuju privrženost skladu prirode i ljudi - od smanjenja lične potrošnje energije i resursa, volontiranja i uključivanja u brojne kampanje, preko promjene svakodnevnih navika u ishrani, transportu, turizmu, do zagovaranja promjena bilo podržavanjem peticija ili učešćem u dijalogu sa donosiocima odluka.
- Najveći doprinos ove globalne akcije jeste u pokretanju promjena koje ostaju. Kroz ovu inicijativu ostvarene su brojne konkretne akcije - od zaštite rijeka i šuma, do donošenja politika koje štite bioraznovrsnost i smanjuju emisije štetnih gasova, ističe Ugarković.
Razmišlja li BiH o zaštiti okoliša?
Prof. dr. Senka Barudanović, redovna profesorica na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu bila je koordinator velikog projekta "Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini". Rezultati studije ukazuju na to da je najveći ekološki problem u našoj zemlji gubitak prirodnih staništa. Od prirode, kaže naša sagovornica, svako uzima ono što hoće.
- Preko 95 posto prostora Bosne i Hercegovine dostupno je za "zahvate u prirodi", kako se, po našim zakonima nazivaju različiti vidovi gradnje i iskorištavanja prirodnih staništa. Tu su, na primjer, gradnja solarnih elektrana, hidroelektrana, različitih indutrijskih postrojenja, turističkih objekata na vrhovima planina, a sve to u prostoru jedinstvenih prirodnih staništa, koja obezbjeđuju sve koristi kvalitetnog življenja u BiH. Odluke o zahvatima se ne donose po principima integralnog upravljanja, odnosno, donose se bez zajedničkog, multisektorskog i participativnog dogovora o optimalnom korištenju prostora i onome što pripada svim ljudima u BiH. Tako se svakodnevno otkida komad po komad naše prirode, naglašava Barudanović za Oslobodjenje.ba.
Za očuvanje svih koristi koje dobijamo od pririrode, od velikog značaja ima saradnja među institucijama, koja se, u krajnjoj liniji ogleda kroz implementaciju prostornih planova. Svjedoci smo zastoja u njihovoj pravilnoj implementaciji i ne tako rijetkog prilagođavanja planova potrebama pojedinačnih sektora, a na štetu prirodnih staništa. Sve u svemu, prirodna stanista resursi nestaju brže nego što se donose odluke o njihovoj zaštiti.
- Odluka o korištenju nekog prostora koji nam je potreban treba biti donešena na bazi naucnih znanja i kroz dogovor svih interesenih strana, a ne onog sektora koji moze izvući najbržu korist. Naravno, ovdje se ne radi o ilegalnim aktivnostima, nego naprotiv o odlukama koje svoja uporista nalaze u postojecim sektorskim zakonima. Barudanovic istice sljedece:
- Prema nalazima projekta "Procjena stanja prirode i upravljanja peirodnim resursima u BiH", kompleksan i fragmentiran institucionalni i pravni okvir ne mogu dovoljno brzo uvesti promjene i očuvati prirodu i kvalitet življenja u BiH. Ta sporost nas može puno koštati, pogotovo s obzirom na nadolazeće klimatske promjene. Priroda, jedinstvena u Bosni i Hercegovini, curi nam kroz prste jer su naši zakoni fragmentirani i nisu naklonjeni praksama očuvanja i održivog korištenja prirode, zaključila je Senka Barudanović.
Sat za planetu Zemlju i ove godine podsjeća da promjena ne počinje i ne završava jednim simboličnim gašenjem svjetla. Lokalno, jasno ukazuje na to da zaštita prirode u BiH nema adekvatan sistemski odgovor. Rješenje problema, stoga, nije u sporadičnoj ekološkoj svijesti koju uzrokuju globalne akcije poput večerašnje, nego u odgovornosti institucija da usklade društveni razvoj i očuvanje prirode prije nego bude prekasno.
