Električna energija je ponovo u fokusu javnosti nakon što su iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) početkom ove sedmice potvrdili da imaju novi prijedlog povećanja cijena električne energije.
Naime, između ostalog, prijedlog im je da struja za domaćinstva bude skuplja za 4,8 posto. Mnogi građani su nezadovoljni zbog toga, očekujući da će poskupljenje električne energije uzrokovati poskupljenje roba i usluga.
Šta utječe na cijenu struje
Direktor EP BiH Sanel Buljubašić je na konferenciji za medije, na kojoj je predstavljen prijedlog poskupljenja, objasnio šta je to što utječe na cijene električne energije. U tom kontekstu je prvenstveno istakao strukturu izvora energije koja se koristi za proizvodnju struje.
Govoreći o tome, konstatirao je da ukoliko se u Bosni i Hercegovini budemo takmičili ko će imati nižu cijenu električne energije, boji se da ćemo uništiti energetski sistem. Obrazložio je zašto tako misli.
"Elektroprivreda HZHB u potpunosti proizvodi električnu energiju u hidroelektranama, što je najjeftinija proizvodnja. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) ima 50 posto proizvodnje u termoelektranama, a preostalih 50 posto u hidroelektranama. EP BiH ima 80 posto proizvodnje u termoelektranama i 20 posto u hidroelektranama. To znači da imamo najvišu ulaznu cijenu i ne možemo se takmičiti", ukazao je.
Kao jedan od modela za koji smatra bi se se njime ostvarila finansijska stabilnost sve tri elektroprivrede i energetska stabilnost Bosne i Hercegovine istakao je određivanje jedinstvenih cijena struje za svaku vrstu izvora energije. Osvrnuo se na poteškoće u proizvodnji u hidroelektranama.
"Hidrološka situacija nam i ove godine nam ne ide u prilog. Samo u prvom kvartalu ove godine je ta situacija 20 posto lošija u odnosu na isti period prošle godine. Na hidrologiju ne možemo utjecati i to je nešto što će biti slučaj i u narednom periodu", naglasio je Buljubašić.
Ukazao je da se povećava potrošnja električne energije, uprkos tome što se nikad više nije pričalo o energetskoj učinkovitosti. Ocijenio je da to "ne priča jedno s drugim" te je podsjetio da energetska učinkovitost podrazumijeva manju potrošnju električne energije, uz zadržavanje stečenog životnog komoditeta. Zatim se ponovo nakratko dotakao povećanja potrošnje.
"Strašno se troši više električne energije nego što smo mi planirali. U prvom kvartalu je ta potrošnja bila 11 posto veća", dodaje.
Utjecaj rudnika i uglja
Napomenuo je i to da EP BiH jedino može utjecati na povećanje proizvodnje u termoelektranama, ali da nedostaje uglja. Shodno tome, nada se da će rudnike uspjeti podići na nivo potreban za proizvodnju dovoljnih količina uglja. Do tada nedostajuću električnu energiju kupuju kada je njena cijena, kako je izjavio, najpovoljnija.
"Uvozimo električnu energiju kada je jeftinija od proizvodne. Čuvamo ugalj u depou i koristimo ga kada je uvozna električna energija skuplja", dodaje.
Buljubašić je govorio i o problemima u proizvodnji uglja, prvenstveno u kontekstu broja rudara.
"Kada su rudnici 2009. ušli u koncern EP BiH, imali su 10.280 radnika. Zaključno s 27. junom imali su 5.100 radnika. Od tih 5.100 je 1.280 invalida druge kategorije koji su invaliditet dobili radeći u rudniku. Od 3.000 dostupnih rudara, nekoliko stotina njih se smjenjuje zbog godišnjih odmora. Osim toga, 380 rudara je na bolovanju. Tako da je taj dan zapravo bilo 3.350 rudara", kazao je.
Istakao je podatke za koje smatra da su potvrda povećanja produktivnosti rada rudara.
"S tim brojem radnika proizvodimo skoro četiri miliona tona uglja. Vratimo se na 2009., kada smo 5,5-6,5 miliona tona uglja kopali s 10.280 rudara. Tada su sve jame radile, kopovi su bili puno bolji i mehanizacija je bila puno bolja. Kada smo došli 2023., Kreka je proizvodila 35.000 tona, a sada to nije ispod 120.000 tona. Strateški rudnici su Kreka i Kakanj. Termoelektrane moramo zadržati do 2050. kao baznu proizvodnju", naveo je.
Komentirao je i pitanje proizvodnje električne energije uz zahtjev za zaštitu okoliša.
"Kada je u pitanju hidropotencijal, nismo ništa izgradili od Titovog vremena. Hoćemo ekologiju, hoćemo čistoću, hoćemo ribe - ja sam ribar, volim brati gljive, ali volim i upaliti sijalicu. Drina je apsolutno neiskorišten potencijal. Imamo projekat za hidroelektranu u Ustikolini od 60 megavata. Imamo dva projekta za hidroelektrane na rijeci Bosni. Vranduk bih ponovo stavio u fokus", rekao je Buljubašić.
Također je napomenuo da EP BiH ima projekte za vjetroelektrane u Konjicu od 90 megavata i na Vlašiću od 60 megavata, kao i za solarne elektrane na devastiranim rudarskim površinama. Prema njegovim riječima, veliki problem je taj kako je zakonski regulisana realizacija ovih projekata.
