fbpx Kako su gubitnici postali pobjednici

Kako su gubitnici postali pobjednici

Home

Kako su gubitnici postali pobjednici

Foto: AFP
Dodatni porez na gorivo pokrenuo je jedne od najvećih protesta u Francuskoj, a na noge su se digli ljudi za koje kažu da su izvukli tanji kraj iz globalizacije. Na kraju je ispalo drugačije


Ulicama Pariza slijevala se masa ljudi. Žuti prsluci su blještali s njih. Oči u oči su se gledali s pariskom elitom koja je sjedila na terasama kafića.  

- Sjedite. Samo vi sjedite. Još malo ćete – vikali su iz mase prema uglađenim i dotjeranim gostima skupih kafana.

Bio je to uvod u jedan od najvećih protesta koje je Francuska vidjela.

Povod: novi porez na gorivo. Epilog: stotine povrijeđenih demonstranata i policajaca. Je li vrijedilo? Za Francuze jeste.

No, ko su ljudi u žutim prslucima?

Sve je krenulo prije mjesec. Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emannuel Macron) i vlada Francuske odlučili su uvesti novi porez na gorivo. Kao opravdanje navedeno je smanjenje emisije štetnih gasova, smanjenje utjecaja na promjenu klime te pokušaj da se narod „prešalta“ na prihvatljivije izvore energije.

Dok ne istjeraju svoje, teško ih je zaustaviti

Takav porez najviše bi pogodio ljude iz ruralnih područja, one kojima je automobil prijeka potreba. One koji se automobilom svaki dan voze nekoliko desetina kilometara do posla. Takav porez pogodio bi najviše one koji se još nisu iščupali iz krize globalnih razmjera koja je krenula sad već davne 2008. godine. Ljude za koje se kaže da su gubitnici globalizacije. To su oni ljudi koji danas glasaju za desnicu, za one za koje nikad ne bi glasali, ali ne vide drugi izlaz, pa im slatkorječivost populista i ultranacionalista godi.

Ti ljudi izašli su na ulice i blokirali državu. Simbolično su obukli žute prsluke koje, prema francuskom zakonu, svaki vozač mora imati u automobilu. Historija Francuske, koja je prilično krvava, pokazuje da kada se Francuzi dignu na noge, teško ih je zaustaviti. Dok ne istjeraju svoje.

Krenulo je stidljivo još u maju, potpisivanjem peticija. Kako je vrijeme odmicalo, nezadovoljstvo je bilo sve veće. 17. novembra policija bilježi barikade širom države. Na oko 2.000 mjesta. Procjena: 300.000 ljudi je na ulicama.

Nakon blokade države krenuli su u centar, tamo gdje je blještavilo luksuza najveće – u Pariz, Grad svjetlosti. I to ne bilo gdje u Pariz, već na Jelisejska polja, Šanzelize. Najelitniji dio grada stavili su pod barikade.

Već od samog početka krenuli su neredi. Žuti prsluci htjeli su poslati poruku vlasti da se ne šali. Nije više bio bitan samo porez na gorivo. I bez tog poreza ljudi žive teško. Nestala je srednja klasa. Društvo podijeljeno na siromašne i ultrabogate.

Iz svoje limuzine gledao je grafite upućene njemu

Predsjednik Makron? Onaj koji je prije nego što je preuzeo državu važio za mesiju koji će spasiti običnog čovjeka? Onaj koji je bio mimo sistema? On je sad neprijatelj broj jedan. Većina smatra da se otuđio od naroda i da je predstavnik bogatih i ne više onih koji su u njemu vidjeli budućeg vođu. Ne samo Francuske već i cijele Evrope.

Dok su protesti tutnjali, Makron se nalazio u Argentini na Samitu G20. Nakon što je sletio u Pariz, prilikom vožnje kroz grad iz svoje predsjedničke limuzine vidio je oštećenu Trijumfalnu kapiju, grafite koji su upućeni njemu.

No, njegove poruke masi nisu pomogle. Pozivi da se prestane s nasiljem i usputno optužujući demonstrante da su djelo opozicije, samo su izazvali veći bijes.

Nadao se Makron da će masa popustiti, da će splahnuti ljutnja. Prevario se. Ni u jednom momentu „žuti prsluci“ nisu pokazali da razmišljaju o odustajanju. Pokušao je Makron riješiti situaciju, ali nekoliko stvari mu je otežavalo cijeli posao.

„Žuti prsluci”, nastali na društvenim mrežama, nisu imali nikakvo vodstvo. Nema šefa, nema predsjednika, nema predstavnika. Svi su jednaki. To znači da se nema s kim pregovarati. Ili ispuni uvjete ili trpi.

Ipak, Vlada je pozvala demonstrante na pregovore. Niko se nije odazvao. Nakon tri sedmice haosa Makron i vlada popuštaju: neće biti poreza na gorivo.

Tako su oni koji su se nazivali gubitnicima globalizacije, oni koji se nisu uspjeli „snaći“ u novo vrijeme, pobijedili one koji to jesu. Obični ljudi stali su na put vlastima koje, ne mareći za život čovjeka, razmišljaju o „globalnom zagrijavanju“ i kako ga usporiti.

U Francuskoj je običan čovjek pobijedio.

Mješavina krajnje desnice i krajnje ljevice

Iako se cijeli pokret pokušao prišiti određenim političkim strujama, na kraju se pokazalo da su „žuti prsluci“ potpuno apolitični. Njima se priključio cijeli presjek elemenata francuskog društva - većina umjerenih, ali i pripadnici krajnje ljevice i nacionalističke desnice.

Samim tim skoro je nemoguće da bilo koja partija upravlja takvom mješavinom.

Osim toga, „žute prsluke“ su, prema anketama, podržavale čak tri četvrtine Francuza.

Koliko bi gorivo poskupjelo?

Cijena dizela, najčešće vrste goriva u francuskim automobilima, porasla je u proteklih 12 mjeseci za 23 posto. Litar trenutno košta 1,51 euro, što je najviša cijena od 2000. godine.

Odlukom o dodatnom poskupljenju od 1. januara cijena dizela bi porasla za 6,5 centi, a benzina za 2,9 centi.

Vlasti predložile porez na bogate

Ne samo da su „žuti prsluci“ uspjeli u prvobitnoj namjeri zaustavljanja uvođenja novog poreza na gorivo već su natjerali vlast da sama predloži zakon kojim bi se uveli veći porezi za bogate.

Takav prijedlog vlasti uslijedio je nakon što „prsluci“ nisu pokazivali da namjeravaju prestati demonstrirati ni nakon odluke vlasti da suspendira porez na gorivo.

Građani Francuske već danas će se ponovo naći na ulici i tražiti uvjete za bolji život.

Topic
Objavio: Ned, 09/12/2018 - 10:55
Back to top