Za jedne, on je ambiciozan i reformator, za druge previše rigidan i ponekad surov vladar.
“Brutalno je znao počistiti ministre u vladi, medijske titane, poslovne vođe, borce za ljudska prava, pa čak i članove svoje kraljevske porodice.
Pojedini ga nazivaju Kim Jong-unom iz Perzijskog zaljeva zbog provođenja sličnog modela autoritarne vladavine. Samo sa mnogo više novca i bez očigledne nuklearne ambicije.
On je sada u svijetu priznat kao defacto vladar jedne od posljednjih apsolutnih monarhija”, pisao je o njemu USA Today.
Na Forbesovoj listi prošle godine je zauzeo osmo mjesto na listi najmoćnijih ljudi svijeta.
Kada je saudijski kralj Salman bin Abdulaziz 2017. proveo još jednu korjenitu reformu, njegov sin Muhamed bin Salman je postavljen je za prestolonasljednika.
Dugogodišnji dopisnik CNN-a sa Bliskog istoka kaže da je to značajno brža konsolidacija moći nego što je bilo ko očekivao.
“Saveznici i saradnici sada imaju jasne indicije ko je danas glavni u kraljevstvu, ali i ko će, potencijalno decenijama, upravljati Saudijskom Arabijom”, rekao je John Defterios.
Sa svega 29, Muhamed bin Salman postao je najmlađi ministar odbrane na svijetu, a u međuvremenu je svoju domovinu gurnuo u brutalni rat sa Jemenom. Princ Muhamed je bio još tinejdžer kada je počeo da trguje akcijama i nekretninama, a kad bi naletio na kakav problem, otac bi mu pomogao da sve riješi bez puno muke.
Za razliku od svoje starije polubraće, MBS (kako ga zovu), nije se školovao u inozemstvu, nego je odlučio da ostane u Rijadu gdje je pohađao King Saudi fakultet i diplomirao pravo. Kolege su ga smatrali ozbiljnim mladim muškarcem koji nije pušio, pio ni učestvovao u bahanalijama.
Godine 2011., otac mu je postao zamjenik prestolonasljednika, pa je osigurao Ministarstvo odbrane ogromnim budžetom i unosnim ugovorima o nabavci oružja. MBS, kao privatni savjetnik, vodio je kraljevski dvor odlučnom rukom nakon što je njegov otac imenovan princem 2012. godine. Princ Muhamed je uvijek bio uz oca koji svog miljenika nije ispuštao iz vida dok se penjao na ljestvici hijerarhije.
Unutar saudijske religijske i poslovne elite postalo je nepisano pravilo da se do oca može doći jedino preko sina. Kritičari tvrde da je imao puno sreće, iako je moć, a ne novac, ono što mladog princa tjera naprijed. Kad je Salman naslijedio prijesto u januaru 2015. godine, već se u velikoj mjeri oslanjao na sina. Navodno, 79-godišnji kralj boluje od demencije i može se koncentrirati na nešto tek nekoliko sati dnevno.
Zato MBS ustvari upravlja kraljevstvom. A njegova se moć dramatično povećala u prvih nekoliko mjeseci Salmanove vladavine. Princ Muhamed je postavljen na mjesto ministra odbrane, na čelo Aramkoa – nacionalne elektroprivredne kompanije, postao je šef novog moćnog državnog tijela – Vijeća za ekonomiju i razvoj poslova – koje nadgleda sva ministarstva, i upravlja svim javnim fondovima. Medije fascinira i privatnim životom koji ga po mnogo čemu čini jednom od trenutno najzanimljivijih slavnih ličnosti na svjetskoj sceni.
Težak pet milijardi dolara
Princ Muhamed u braku je sa svojom rođakom, princezom Sarom bint Mashur bin Abdulaziz, a vjenčali su se 2008. i imaju četvero djece, dvojicu dječaka i dvije djevojčice. Brak između rođaka nije rijetkost u bogataškim, a posebno plemićkim porodicama.
Njegovo bogatstvo također je nešto što fascinira javnost. Princ je izuzetno imućan, a težak je pet milijardi dolara što je nevjerovatno čak i prema mjerilima saudijskog plemstva.
Vlasnik je jedne od najskupljih kuća na svijetu, a za veliku palaču je 2015. iskeširao 300 miliona dolara. I to je, uzgred rečeno, samo jedno od njegovih ulaganja. U medijima su se pojavile informacije da je kupio jahtu za 500 miliona dolara.
“Što se tiče mojih privatnih troškova – bogat sam, nisam siromašan. Nisam ni Gandi ni Mandela”, rekao je jednom.
Kupovina francuskih dvoraca i raskošan život nije nimalo neobičan za mnogobrojne nasljednike kralja Salmana koji uživaju u životu daleko od svog kraljevstva, na francuskoj rivijeri i luksuznim odmaralištima u Španiji.
Hakirao telefon zvanično najbogatijeg čovjeka na svijetu
Optužbe zbog hakerskog napada na vlasnika Washington Posta i šefa Amazona Jefa Bezosa ponovo su dovele u pitanje imidž saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana, dok se još oporavlja od skandala s ubistvom disidenta i novinara Džamala Kašogija.
Navodi izvjestilaca Ujedinjenih nacija o mogućoj umiješanosti saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana u hakerski napad na Jefa Bezosa povećali su pritisak na vladara Saudijske Arabije poslije ubistva kolumniste Washington Posta Džamala Kašogija koje je također povezivano sa saudijskim princom, prenosi pisanja svjetskih medija Radio Slobodna Evropa.
UN su pozvale američke i druge vlasti da hitno ispitaju navode da je saudijski prestolonasljednik umiješan u taj hakerski upad.
Specijalni izvjestioci, Anjes Calamar i David Key, rekli su da imaju informacije koje ukazuju na “moguću umiješanost” Bin Salmana u navodni cyber napad 2018., pozivajući se na forenzički izvještaj kompanije FTI Consulting koji je tražio sam Bezos.
Calamar, koja je već istraživala ulogu saudijske vlade u ubistvu Kašogija, i Key naveli su da vjeruju da je napad izveden “u naporu da se utječe na, ako i ne ušutka, izvještavanje Washington Posta o Saudijskoj Arabiji”.
Izvještaj FTI Consultinga navodi sa “srednjom do visokom pouzdanošću” da je milijarderov telefon hakiran putem videofajla koji je poslan 1. maja 2018. s WhatsApp naloga koji je koristio saudijski prestolonasljednik, nakon čega je došlo do “neobične i ekstremne promjene” u ponašanju Bezosovog telefona, s 300 puta povećanom količinom podataka koja je odlazila iz telefona.
Također su pronašli poruku od Bin Salmana poslanu Bezosu 8. novembra, koja sadrži fotografiju žene za koju je firma rekla da liči na Loren Sanchez. Poslao ju je zajedno sa šalom: „Prepiranje sa ženom je kao čitanje ugovora o licenci za software. Na kraju morate sve ignorirati i kliknuti ‘Slažem se'”.
Saudijski ministar vanjskih poslova Farhan al Saud odbacio je kao apsurdne navode da je prestolonasljednik umiješan u hakiranje Bezosovog telefona.
S druge strane, moguće je, da je Bezosov telefon inficiran virusom za krađu podataka s dosad nepoznatog izvora.
Čak i ako je Saudijska Arabija izvor, neovlašteno korištenje prestolonasljednikovog naloga se ne može isključiti, ali, ipak, naglašava Finansial Times, neuvjerljivo djeluje ideja da je neko izvan uskog kruga oko prestolonasljednika mogao imati pristup.
Ako je Rijad odgovoran, to bi ukazalo na zabrinjavajući obrazac nadziranja protivnika i strateški važnih ljudi saudijskim vlastima, podvlači list u komentaru uredničkog tima.
