Koje greške biciklisti najčešće prave u saobraćaju

.
Biciklizam kao aktivnost već nekoliko godina u svijetu doživljava veliku ekspanziju. Sve više stanovnika opredjeljuje se za ovakav vid prijevoza, a bicikl osim svoje rekreativne funkcije postaje i sredstvo kojim se obavljaju svakodnevne poslovne i druge obaveze.

Iako se dosta građana u Sarajevu, ali i u ostatku Bosne i Hercegovine može vidjeti kako koristi bicikl kao prijevozno sredstvo, mnogi često zanemaruju činjenicu da biciklisti osim svojih prava imaju i svoje obaveze u saobraćaju.

Samim tim, često i pored brojnih pisanih i nepisanih pravila, biciklisti krše određene norme kojih su se obavezni pridržavati kako radi sebe tako i radi drugih učesnika u saobraćaju.

Ovo su neke od najčešćih grešaka koje biciklisti prave prilikom učešća u saobraćaju:

  • Vožnja u pogrešnom smjeru na biciklističkoj stazi

Ukoliko je saobraćajna infrastruktura na nivou, biciklisti bi trebali imati osigurane staze u oba smjera kretanja u saobraćaju. Međutim, često se može primijetiti kako biciklisti ne poštuju obavezan smjer kretanja po biciklističkoj stazi, čime ugrožavaju i druge bicikliste koji se nalaze na stazi.

Ovo se pitanje tretira i članom 99. Zakona o sabraćaju, gdje se navodi da ako na putu postoji posebno uređena biciklistička staza, vozač bicikla mora da se kreće desnom biciklističkom stazom u odnosu na smjer kretanja saobraćaja.

Novčanom kaznom u iznosu od 40 KM kaznit će se za prekršaj vozač bicikla koji se ne kreće na način propisan članom 99.

  • Pogrešno kretanje saobraćajnom trakom

Ukoliko na određenom dijelu puta ne postoji biciklistička staza, biciklista je dužan kretati se saobraćajnom trakom.

U ovom slučaju, prema Zakonu o sigurnosti saobraćaja, propisuje se da bi se biciklista trebao kretati što bliže desnom rubu ceste, što se često zanemaruje kako u gradskim uslovima tako i na otvorenoj cesti.

Biciklisti se često mogu vidjeti na dijelovima saobraćajne trake koji su namijenjeni vozačima automobila ili ispred samih automobila, čime direktno ugrožavaju kako svoju tako i sigurnost vozača.

Osim ovog problema, biciklisti se često mogu vidjeti kako se kreću na mjestima gdje se bilježe veće gužve.

Ovakvi slučajevi česti su u većim gradovima, a pojava nije mimoišla ni Sarajevo, gdje se biciklisti često mogu vidjeti kako voze bicikle kroz ulice kao što su Ferhadija i Maršala Tita, što se smatra primjerom saobraćajne nekulture.

  • Neadekvatna oprema

Osim vožnje, biciklista kao aktivni učesnik u saobraćaju trebao bi imati adekvatnu opremu koja će mu pružiti zaštitu tokom vožnje.

U ovom slučaju, biciklisti često zanemaruju da na biciklu trebaju imati osigurano jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani bicikla, što je pitanje koje tretira član 90. Zakona o saobraćaju.

U slučaju smanjenje vidljivosti, ali i u noćnim uslovima, Zakon o saobraćaju propisuje da vozač mora koristiti svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost biciklista u otežanim uslovima vožnje.

Ova pravila često se zanemaruju, što svakako može ugroziti sve učesnike u saobraćaju. Zakon osim člana 90. ovo pitanje tretira i kroz kaznene odredbe, odnosno član 237. gdje se za neadekvatnu opremu propisuje kazna od 50 KM.

Iako se na biciklima često može vidjeti dodatna oprema, određeni broj biciklista često ne upotrebljava osvjetljenje na pravi način.

Ovakva pojava također često može ugroziti učesnike u saobraćaju, a najčešće nepravilnosti koje se mogu primijetiti jesu upotreba snažnih LED reflektora, kao i pištaljki, čime se ometaju kako drugi biciklisti tako i pješaci.

  • Signalizacija promjene smjera i pješački prijelazi

Ukoliko se kreće saobraćajnom trakom, biciklist kao i svaki drugi učesnik u saobraćaju treba svojim učešćem učiniti sve kako bi se saobraćaj odvijao sigurno. Ukoliko se nalazi na raskrsnici, vozač bi trebao rukom pokazati smjer kretanja i tako dati do znanja vozačima koji se nalaze iza njega u kojem smjeru nastavlja svoje kretanje.

Kada je riječ o pješačkim prijelazima, ukoliko postoji adekvatna biciklistička infrastruktura, obično uz same pješačke prijelaze postoje i dijelovi prijelaza koji su namijenjeni za bicikliste.

Prema pravilu, na ovim dijelovima biciklisti, prilikom prelaska na drugu stranu ulice, ne moraju silaziti s bicikla, već samo prilagoditi brzinu i preći na drugu stranu.

Međutim, ukoliko uslovi na cesti predviđaju samo postojanje pješačkog prijelaza, prema pravilu biciklista bi na tom dijelu puta trebao sići s bicikla i na taj način preći cestu. U praksi, ovo se često zanemaruje, zbog čega se saobraćajne nesreće u kojima učestvuju automobili i biciklisti često događaju upravo na pješačkim prijelazima.

  • Korištenje mobitela, slušalica...

Ono što se često može primijetiti na ulicama glavnog grada, ali i drugih mjesta u BiH, je pojava da biciklisti tokom vožnje koriste mobitel, slušalice ili druge uređaje koji ih mogu ometati tokom upravljanja.

Prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, vozač bicikla ne smije upotrebljavati slušalice, kao ni mobilni telefon, s obzirom na to da na taj način umanjuje stabilnost vozila, ali i ometa druge učesnike u saobraćaju.

Ovo pitanje u Bosni i Hercegovini tretira član 100. zakona, kao i član 238. zakona, koji navodi da će se za ovaj prekršaj biciklisti kazniti novčanom kaznom od 40 KM.

Ukoliko je prilikom prekršaja izazvana saobraćajna nesreća, zakon navodi kako će u tom slučaju biciklisti platiti kaznu u iznosu između 50 KM i 200 KM.

Izvor: