Kraljica rijeka, jedna jedina Una, već godinama trpi štetu na svojim obalama zbog ekspanzije turizma, pa će ljudski faktor i odgovorno upravljanje biti najvažniji za njeno očuvanje
U Bihaću se privodi kraju projekat “Identifikacija zagađivača na području Nacionalnog parka Una i utvrđivanje trendova njihovog utjecaja na kvalitet površinskih voda s prijedlogom mjera za poboljšanje stanja”, koji se realizira u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Kako nam je kazao direktor NP-a Una Alen Zulić, značaj ovog projekta se ogleda u procjeni uticaja antropogenih faktora na kvalitet akvatičnih ekosistema rijeke Une, naročito onih koje dolaze iz turističkih aktivnosti. Ovakav tip analize se radi prvi put od kada je osnovano zaštićeno područje.
Mjerenja na 8 lokacija
Profesorica Biotehničkog fakulteta u Bihaću Vildana Alibabić, koja je učestvovala u aktivnostima na terenu, ističe da su vršili mjerenja na 8 lokacija, od kojih je polovina unutar NP-a Una. To su L1 - Krka, kao čista zona, L2 Zekin Potok, L3 Kulen-Vakuf i L4 Orašac, gdje postoji utjecaj lokalnog stanovništva, te L5 Lohovo, L6 Ripač i Pritoka, gdje su povećane turističke aktivnosti i prisustvo stanovništva, a na kraju L7 Kralje, gdje je urbani utjecaj Bihaća i L8 Velhovo, gdje se nalaze postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
- Zaključak je, Una je još solidno očuvana, u kategoriji visoko i umjereno stanje. Nije veliki rizik od eutrofikacije, što se desilo u augustu 2025. nizvodno i u Bosanskom Novom, ali povišene vrijednosti nekih parametara pozivaju na oprez, navodi profesorica Alibabić.
Ona naglašava da su mjerenja vršena u sezoni prije turističkih aktivnosti, kada u Bihać pristigne preko 130 hiljada gostiju i 20-ak hiljada domaćih građana iz dijaspore, koji ljeti redovno dolaze na odmor. U to vrijeme, kada padne vodostaj i skoče ljetne temperature na više od 30 stupnjeva, a gradska infrastruktura biva opterećena uduplanim brojem stanovnika, slika je potpuno drugačija.
Razvoj turizma u Bihaću donio je i neke druge neželjene efekte. Naime, Una nakon 12 km toka od izvora u Hrvatskoj ulazi u Bosnu i Hercegovinu i do Martinbroda, gdje prima svoju pritoku Krku, ima izražen visoki kvalitet vode, jer Martinbrod nema više od 70 stanovnika, u njemu postoje samo tri restorana, jedan ribnjak, ukupno 50-ak objekata, od kojih su dva sakralna i desetak devastiranih.
- Tu su rijeke čiste, netaknute. Nizvodno se već kvalitet voda počinje mijenjati, jer sav ljudski utjecaj završava u vodi, kaže profesorica.
1.932 slučaja
Dok se iščekuju konačni rezultati indeksa pritiska na Unu, ogroman posao čeka i nadležne u Bihaću koji su dopustili nicanje bezbrojnih ugostiteljsko-turističkih objekata koji se ne pridržavaju propisa zatvorenih septičkih jama i njihovog redovnog pražnjenja.
Pored toga, u Bihaću se već godinama vode debate zbog betoniranja obala Une. Prošle godine i gradonačelnik Bihaća Elvednin Sedić je najavio obračun sa bespravnom gradnjom uz Unu, ali je proces zaustavljen zbog komplikovanih imovinskih odnosa te kapaciteta i nadležnosti inspekcijskih službi.
Ovo istraživanje otkriva da je broj intervencija bilo koje vrste na obali, betoni, šedrvani, terase, dosegao 1.932 slučaja na 71 km toka Une. Na obje obale to je, po kilometru, preko 27 intervencija koje su narušile prirodni ambijent.
Foto: Rijeka Una/YouTube
