Nedaleko od centra Breze, u ulici Muhameda Nerkesije, nekadašnjoj ulici 6. april, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kopajući temelje za kuću, Hazim Skakić i njegov otac naišli su na neobične predmete, za njih tada nepoznate. Kada su sve počeli, nisu ni slutili da je upravo na tom mjestu nekada bilo groblje Desitijata, ilirskog plemena koje je u antičko doba naseljavalo dijelove centralne Bosne.
Na ovom lokalitetu, takozvanoj Kamenjači, pronađeni su ostaci groblja, najvećeg u Bosni i Hercegovini.
Zabrana gradnje
Hazim Skakić tada je imao 17 godina i ocu je pomagao u iskopavanju temelja, a prvo što je uočio, bio je veliki očnjak.
- Do tada se o tome ništa nije znalo. Kada sam našao taj očnjak, odmah sam se pitao šta je, od čega je i odakle tu. Očistio sam ga i htio sebi napraviti privjesak, ali kako smo dalje kopali, našao sam vrh koplja pa sam, onda, počeo kopati još šire i dublje, da proširujem temelje – prisjeća se Skakić.
Na dubini od 40 centimetara nalazio je mala i velika koplja i razne druge predmete, koje je počeo sakupljati.
Neposredno nakon što je Skakić pronašao neobične predmete, u brezanskom kinu prikazivan je film koji je govorio o arheološkim nalazištima u BiH.
- Film je prikazao Zemaljski muzej iz Sarajeva i došli su brojni stučnjaci pa sam iskoristio priliku da mi nešto kažu o onome što sam pronašao, jer sam vidio da postoje neke sličnosti, a do tada nisam nikome ništa govorio. Oni su odmah zatražili da im donesem sve što imam – govori Skakić.
Ljudima koje je sreo, dao je adresu i podatke, a za dva dana njegova porodica je dobila zabranu gradnje i rečeno im je da je upravo na tom mjestu arheološko nalazište.
- Predmete su odnijeli u Zemaljski muzej, a mi smo sklopili dogovor i rekli su nam da ćemo odmah nakon iskopavanja moći nastaviti radove, a ostale parcele će se naknadno pretraživati – navodi Skakić.
Profesor historije Semin Mamela potvrdio je da su iskopavanja rađena od 1975. do 1980. godine, a na tom mjestu nađene su grobnice, u kojima su ljudi sahranjivani nakon spaljivanja.
Ženski skelet
- Iskopavanja su vršena u prekidima, a njima je rukovodio tadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu Veljko Paškvalin. U grobnicama su nađeni ostaci željeznog koplja, keramičkog posuđa. U jednoj grobnici je pronađen čitav skelet ženske osobe te konja. Postojale su grobnice kvadratnog i okruglog oblika, a nađeni su i ostaci rimskog novca – ispričao je Mamela.
Grobnica koja je tu nađena, svjedoči o postojanju desitijatskog naselja na području Breze, a pronađeni su i pisani otisci desitijatskih imena.
- Nekropola, uz salonski miljokaz, potvrđuje nam da se Hedum Castellum Desitijatum nalazio na području današnje Breze i da je upravo ona predstavljala političko središte Desitijata. Ostaci svjedoče i da je u njoj obred sahranjivanja obavljan u ilirsko i rimsko vrijeme. Ostaci novčanica datiraju iz 32. godine nove ere, što govori da su ovi prostori već inkorporirani u rimsku teritorijalnu organizaciju – rekao je Mamela.
Ne postoje obilježja
Brezani danas malo ili skoro ništa ne znaju o Kamenjači, a u toj ulici, na mjestu nakadašnjih arheoloških nalazišta, napravljene su kuće. Ne postoje nikakva obilježja koja bi ukazivala na to da je tu nekada bila nekropola.
Poznato nalazište
Breza je i odranije poznata kao arheološko nalazište, posebno po kasnoantičkoj bazilici, koja je najstarija građevina ovog tipa na ovim prostorima. U prahistorijskom i antičkom periodu, područje Breze pripadalo je centralnoilirskom području i etničkoj oblasti plemena Desitijata.
(Izvor: Avaz)
