Košarac je novinarima u Sarajevu rekao da pitanje Trgovske gore nije tretirano s dovoljno ozbiljnosti te da diplomatski pritisak prema Hrvatskoj nije bio pravovremen ni dovoljno snažan. Posebno je kritikovao Ministarstvo vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnu mrežu, navodeći da nisu bili dovoljno mobilisani u ovom procesu.
"Svi u BiH nisu dovoljno radili kada je riječ o Trgovskoj gori i to je činjenica. Prvi na listi je MIP, odnosno DKP mreža. Morali smo izvršiti diplomatski pritisak na Hrvatsku. Upozoravao sam, sazivali smo sastanke", rekao je Košarac.
Poseban akcenat stavio je na, kako tvrdi, opstrukcije u vezi s protestnim notama koje su upućivane Hrvatskoj. Naveo je da je jednu protestnu notu poslao 27. juna 2025. godine, ali da je ona proslijeđena tek 2. oktobra, nakon više od sto dana.
"Protestna nota sto dana leži u Sarajevu. Gdje to ima?", upitao je Košarac, dodajući da je posljednja nota, upućena 9. septembra povodom usvajanja Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskom saboru, još uvijek bez zvanične potvrde da je uopće proslijeđena.
On je naveo da je članica Koordinacionog tijela za Trgovsku goru uime Ministarstva vanjskih poslova, Ida Rašidbegović, 14. novembra obavijestila da je protestna nota zadržana jer je "oštra". Košarac je poručio da takav pristup smatra nedopustivim.
"Ako neko ugrožava 250.000 ljudi, njihovo zdravlje i živote, prirodne ljepote Une, građane Republike Srpske i Federacije BiH, nećemo pisati ljubavna pisma. Kako drugačije nego oštro?", rekao je Košarac.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Košarac je kritikovao Delegaciju Evropske unije u BiH, navodeći da nije pružila podršku domaćim institucijama te da se povukla uz obrazloženje da je riječ o bilateralnom pitanju između BiH i Hrvatske. Posebno je istakao da Hrvatska izbjegava saradnju s institucijama BiH, iako je, kako je naveo, na to obavezna prema ESPOO konvenciji.
Najavio je da će BiH intenzivirati aktivnosti putem angažovane međunarodne kancelarije i kroz punu primjenu ESPOO konvencije, ne isključujući ni mogućnost reciprociteta, iako smatra da to nije najbolje rješenje.
Košarac je podsjetio da je usvojena Strategija u vezi s Trgovskom gorom, pohvalio angažman lokalnih zajednica, kao i rad resornih ministarstava u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nadležnih za ekologiju, te eksperata i bivšeg ekspertskog tima.
"Ovo nije završena priča i dodatna je motivacija da nastavimo dalje, ali moraju biti mobilisane sve institucije", naglasio je.
Podsjetio je i da je uputio pismo svim zastupnicima Hrvatskog sabora s apelom da ne glasaju za sporni zakon, ističući da ni građani Hrvatske, prema njegovim riječima, ne vjeruju u tvrdnje da će sve biti ekološki bezbjedno.
U drugom dijelu obraćanja, Košarac je govorio o aktuelnim političkim odnosima unutar Vijeća ministara BiH, navodeći da na današnjoj sjednici nije bilo rasprave o evropskim zakonima i odluci o uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, te da ministri iz Republike Srpske ne dozvoljavaju preglasavanje bez prethodno usaglašenih stavova entitetskih institucija.
Osvrnuo se i na političku situaciju u Federaciji BiH, ocjenjujući da će se, kako je rekao, odnosi dodatno promijeniti nakon narednih izbora.
"I opet će da mole. Dobro znate da Edin Forto nikada ne bi bio ministar u Savjetu minstara da nije molio Milorada Dodika. Danas napada partnerski odnos SNSD-a i HDZ-a. Kakve to veze ima s Fortom? I on je bio partner? Prihvatio je narativ Murphiya i Schmidta i doveo sebe u takvu poziciju", istakao je Košarac.
Košarac je na kraju podsjetio na nedavno usvajanje Zakona o regulatoru električne energije u Savjetu ministara, ističući da je riječ o važnom zakonu koji omogućava izuzeće BiH od Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika, te da je postignut dogovor između dva entiteta i dvije vlade.
"Dugo je trajalo, ali smo došli do rješenja", zaključio je Košarac.
